Najveći švedski kipar bio je Meštrovićev dobar prijatelj

mestrovic

mestrovic

Moj otac i Carl Milles bili su jako dobri prijatelji. Sjećam se kako su krajem četrdesetih u Americi bili u društvu sa slikarom Oscarom Kokoschkom. Pretpostavljam da su se susreli i ranije, na izložbi u Rimu 1911. godine kada je moj otac dobio Grand Prix jer su na toj izložbi bila zastupljena djela obojice autora, no za taj susret nema dokaza – kaže Mate Meštrović, sin kipara Ivana Meštrovića

Naime, izložbu Carla Milllesa, najpoznatijeg švedskog kipara, u Ateljeu Meštrović 16. travnja, kako saznajemo, otvorit će švedski kralj Carl Gustaf XVI. i kraljica Silvia donosi Jutarnji.hr

– Vaš veleposlanik u Švedskoj Vladimir Matekzaslužan je za odabir Millesa – kaže povjesničarka umjetnosti Onita Wass koja je na čelu fundacije švedskog kipara i nastavlja: – Izabrala sam ranije Millesove radove s početka 20. stoljeća jer je na obojicu umjetnika, i Millesa i Meštrovića, u tom trenutku utjecao Auguste Rodin. Zajedničko im je prikazivanje pokreta. Milles je radio za Rodina te imamo sačuvanu prepisku punu međusobnog uvažavanja, a i Meštrović iRodin, poznato je, jedan su se drugome divili.

Iste preokupacije

Onita Wass kaže kako se nada da će uskoro, ovo ljeto, i oni Meštrovića izložiti u njihovom muzeju jer, dodaje: “njegove su skulpture naprosto fantastične”.

I Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Meštrović, nada se kako će se realizirati izložba u Švedskoj, jer s nedavnom Meštrovićevom izložbom u pariškom muzejuRodin, i dijalogom dvojice umjetnika sličnih senzibiliteta, ima sjajna iskustva: – Zanimljivo je kako su se njihovi opusi na neki način dotakli i prije nego što su se susreli, njihovi radovi pokazuju iste preokupacije i iste tendencije duha vremena – kaže.

Onita Wass nalazi još jednu poveznicu, naime, i jedan i drugi kipar rado su oblikovali javne skulpture:

– Čak i za one koji nisu ljubitelji umjetnosti, radovi ove dvojice formiraju svijest o tome kako javna skulptura treba izgledati.

Među najpoznatijim javnim skulpturama švedskog kipara su fontana “Europa i bik” u Halmstadu, “Posejdon” u Göteborgu, Orfej pred Koncertnom dvoranom u Stockholmu…

Millesov muzej Millesgĺrdense nalazi se na otočiću Lidingö, neposredno uz Stockholm. Millesgĺrden je nekada bila kiparova privatna rezidencija koju je poklonio svojem narodu 1936. godine, pet godina nakon što se odselio u Ameriku zajedno sa suprugom Olgom.

Trener gimnastike

I Meštrović je djela poklonio svojem narodu.

U ateljeu Meštrović bit će izloženo pet skulptura Carla Millesa. Sve su iz rane faze, prije Amerike. Riječ je o skulpturama: Čovjek s Martiniquea 1898.-99., Krila 1908., Plešuća Menada 1913., Marija 1917., Folke Filbyter, 1927.

“Marija” je skulptura koja je netipična za Millesa, budući da se rijetko bavio sakralnim temama. No, posve se podudara s Meštrovićevim religioznim, duhovnim razdobljem.
Za razliku od Meštrovića koji je od malih nogu znao čime će se baviti, švedski kipar u umjetnosti je završio slučajno.

U Parizu je zastao na putu prema Čileu, gdje je trebao voditi studij gimnastike. Pa je tamo i ostao u Rodinovom studiju.

I u Americi je radio javne spomenike, uz jedan se vezivala velika afera. Sablaznio je američku javnost grupom skulptura koje su nastale uz fontanu “Vjenčanje voda u svetom Louisu”.

Fontana je, tako je bilo zamišljeno, trebala simbolizirati spajanje rijeka u Michiganu. Bila je naručena 1936. i otkrivena 1940. pred oko tri tisuće ljudi, no nastala je lokalna pobuna jer je, kako su ju ondašnji dušebrižnici opisali, bila previše “zaigrana, gola, s karikaturalnim figurama koje izgledaju kao da su na tulumu, a ne vjenčanju, te su nedvojbeni i seksualni tonovi”, pa su lokalne vlasti inzistirale da se fontana zove “Susret voda”. Kipar ih je morao poslušati, nije mu bilo druge. (Izvor: Jutarnji.hr)