Najnovija izdanja „Mozaik Knjiga“

Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com

Urednik Zoran Maljković preporučuje:

ZAGREB – Nakladnik Mozaik Knjiga d.o.o. Zagreb nudi čitateljima, a pod vodstvom Bojana Vidmara, čitav niz novh atraktivnih i kvalitetnih naslova. Po izboru urednika Zorana Milkovića preporučujemo ovdje nekoliko njih:

1. knjiga

Glenn Beck napisao je triler prožet zastrašujućim podacima koji se provlače kroz čitavu američku povijest, a koji se odnose na trenutačno društveno stanjeu SAD-u. Zahvaljujući neočekivanim obratima i razotkrivanju najnevjerojatnijih činjenica, roman nudi solidnu zabavu.

Protagonist romana Noah Gardner mladi je voditelj u tvrtki za odnose s javnošću kojemu politička teorija nije ni na kraj pameti. Bistar je i neoženjen, mlad i zgodan, a od problema vanjskoga svijeta odvaja ga bogatstvo i moć njegova oca. Noaha daleko više brine budućnost njegova društvenog života, nego budućnost domovine. Sve se to, međutim, u trenutku mijenja kada Noah upozna Molly Ross, ženu duboko zabrinutu spoznajom da će Amerika kakvu poznajemo uskoro iščeznuti.

Ona i skupina domoljuba zavjetovali su se da će sačuvati sjećanje na prošlost i boriti se za budućnost. Noah je isprva uvjeren kako je riječ o zabludjelim pobornicima teorije urote i nema se namjeru priključiti njihovoj borbi. Ali neviđen napad na Ameriku potresa zemlju do srži i pokreće zastrašujući plan osmišljavan desetljećima, a kojemu je cilj preobraziti Ameriku i demonizirati sve koji mu se nađu na putu. Usred kaosa, mnogi ne uviđaju razliku između teorije urote i urote koja počiva na činjenicama – ili što je najvažnije: na čiju stranu bi trebali stati. Za Noaha je, međutim, izbor jasan: on raskrinkava i plan i urotu koja se iza njega krije, jer samo tako može spasiti ženu koju voli i sačuvati pravo na osobnu slobodu koju se nekoć podrazumijevala.

O AUTORU: Glenn Beck je televizijski i radio voditelj poznat po svojim konzervativnim stavovima. Vodi nacionalni radijski talk-show Glenn Beck Program u SAD-u na Premiere Radio Networks. Od 2006. do srpnja 2011. vodio je televizijski program Glenn Beck na kanalu Fox News. Autor je čak 6 bestselera prema New York Timesu. Osnivač je i glavni direktor produkcijske kuće Mercury Radio Arts. Beckovi poklonici hvale ga kao zagovornika tradicionalnih ustavnih američkih vrijednosti dok ga kritičari ocrnjuju kao promotora teorija zavjere i huškačke retorike. Poznat je po snažnoj polemici s Barackom Obamom. Na hrvatski jezik do sada mu je preveden roman Božićni pulover.

2. knjiga

Mrka pogleda i slomljena srca, četrnaestogodišnja Katarina Medici ujahala je u Francusku. Došla je kao nevina djevojka, odvojena od lijepog i obožavanog mladića da sred najrazvratnijeg europskog dvora postane nevoljka nevjesta a onda strastvena, ali neželjena supruga Henrika Orleanskog, drugoga sina francuskoga kralja. Bijesna, ponižavana i razdirana ljubomorom, krišom je gledala Henrikovo ljubavne avanture i počela snovati osvetu. Prvo kao prestolonasljednica a potom kao francuska kraljica, gotovo je trideset godina živjela s mislima o ubojstvu koje se nije usuđivala počiniti. Iz svih tih godina zlokobnih priprema i neuzvraćene ljubavi rođena je „Žena Zmija“, žena koja je djelovala iz sjene, brzo i ubojito. Bila je okružena blistavim osobama najraskošnijeg, najumnijeg i najnemoralnijeg dvora u Europi, među kojima su bili kralj Franjo, najveći ljubavnik stoljeća, koji žudi za znanjem koliko i za tjelesnim užicima; Anne d’Etampes, njegova omiljena, ali nevjerna ljubavnica; čudesna, mlada Marija Stuart; lukavi papa Klement; Alessandro, firentinski luđak i, naposljetku, dvoje ljubavnika čija je veza bila jedna od najdužih u francuskoj povijesti − Diane de Poitiers i Katarinin muž Henrik. Ali ovo je Katarinina priča − pripovijest o djevojci koja odrasta u gorčini i poniženju u čudesnu i đavolsku ženu. To je pripovijest o zaljubljenoj Katarini Medici.

3. knjiga

U planinskome dvorcu izvan Rima, Lucrezia Borgia rodila se u najozloglašenijoj obitelji u povijesti. Njezin otac, koji će postati papa Aleksandar VI. toplo je primio svoju prvu kćer, a braća Cesare i Giovanni također je obožavaju. Ali izopačene i nasilne ulice prijestolnice, druga su priča: obitelji Borgia ljudi se boje, a Lucrezijin otac živi u skladu sa svojim glasom „najputenijeg muškarca svojega vremena“. Dok Lucrezia sazrijeva u prelijepu mladu ženu, u braći budi zaštitničke porive i ona postaju gorljivi suparnici za njezinu naklonost. Sred velebne svetkovine, njihov otac postaje papa, a Lucrezia se ubrzo zatim udaje − ali papinoj djeci, kao pripadnicima obitelji Borgia, suđeno je da im životi budu okaljani sablaznima i tragedijama, a to je sudbina kojoj se Lucrezia ne može nadati pobjeći…

4. knjiga

Rak vrata maternice od kojeg je oboljela i preminula siromašna crna uzgajivačica duhana Henrietta Lacks je istovremeno revolucionirao medicinska istraživanja. Njezine stanice uzete bez njezina znanja 1951. postale su od presudne važnosti za razvoj cjepiva protiv dječje paralize, kloniranja, mapiranja gena i mnogočega drugog. Henriettine se stanice kupuju i prodaju na milijune, ali ona je ostala praktički anonimna a njezina obitelj ne može si priuštiti zdravstveno osiguranje. Ova fenomenalna uspješnica s vrha top-liste New York Timesa (na kojoj je 32 uzastopna tjedna držala prvo mjesto) pripovijeda fascinantnu priču o srazu etike, rase i medicine, o znanstvenim otkrićima i liječenju vjerom te o kćeri opsjednutoj pitanjima o majci koju nije poznavala. Rebecca Skloot napisala je izvanrednu priču o anonimnoj junakinji čije su stanice promjenile lice suvremene medicine i svijeta u kojem živimo.

Početkom 1951. godine, Henrietta Lacks, majka petoro djece iz Baltimorea, neko je vrijeme pobolijevala od onog što je nazivala čvor u mojoj maternici . Zatražila je pomoć u bolnici Johna Hopkinsa koja je u to vrijeme jedina liječila crno stanovištvo u SAD-u. Dijagnoza: rak vrata maternice. Dežurni liječnik odrezao je dva komadića tkiva veličine današnje kovanice od jedne kune s Henriettine maternice. Nitko od nje nije zatražio dozvolu niti je obavjestio o tom postupku. Liječnik je tkivo predao Georgeu Geyu, znanstveniku koji je u to vrijeme nastojao laboratorijskim putem proizvesti liniju stanica koje bi se kontinuirano reproducirale, besmrtnu, liniju ljudskih stanica za korištenje u znanstvenim istraživanjima. Prema protokolu, laboratorijski pomoćnik je na uzorke epruveta našvrljao kraticu Lacksina imena i prezimena: HeLa.

Sa stanicama HeLa dogodilo se ono što s dotadašnjim ljudskim uzorcima nije uspijevalo. Gey je podjelio tako uzgojene stanice zainteresiranim kolegama. Znanstvenici su ih koristili i uzgajali u laboratorijima u velikim količinama kako bi testirali novo cjepivo za dječju paralizu – polio. Uskoro je jedno poduzeće počelo proizvoditi serijske doze tih stanica za široku upotrebu. Redala su se otkrića. HeLa su vodile ka razumijevanju da normalne ljudske stanice imaju 46 kromosoma. NASA je lansirala stanice HeLa u orbitu da bi testirala kako se ljudske stanice ponašaju u nultoj gravitaciji. Osnovana je nova grana medicine virologija. U 60 godina, tkivo Henriette Lacks dalo je oko 50 milijuna tona stanica HeLa. Znanstvena i liječnička istraživanja broje oko 300 novih studija mjesečno u knjižnici od oko 60 000 radova. Preživjeli članovi obitelji Henriette Lacks saznali su što se događa i također postali interesnim subjektima raznih istraživača. HeLa stanice koriste se i danas zbog njihove karakteristike da jako brzo rastu što je rijetkost kada je riječ o stanicama a osobito o stanicama zaraženim rakom.

Besmrtni život Henriette Lacks je biografija neznane junakinje i njezinog potomstva. Riječ o njezinoj djeci i unucima koji svi dan danas žive u siromaštvu i bez zdravstvenog osiguranja dok se istovremeno u stanice HeLa uložio golem novac i pažnja znanstvene zajednice. Priča povlači bioetička pitanja i ostavlja čitatelju na razmišljanje tko je taj koji bi trebao prosperirati od znanstvenog istraživanja i na koji način bi ono trebalo biti vođeno. Knjiga Rebecce Skloot, koja je fascinirana sudbinom neznane junakinje od svoje 16. godine, rezultat je desetogodišnjeg autoričinog istraživanja. Skloot otkriva kompleksna osjećajna, znanstvena i pravna pitanja koje je Lacksin život iznjedrio. Njezine su stanice živjele zasebnim životom: od Geyeva znanstvena laboratorija u Baltimoreu do profitnog poduzeća Microbiological Associates koje je kasnije postalo dijelom kompanija Invitrogen i BioWhittaker.

Besmrtni život čita se kao roman. Pisan je neuljepšano i transparentno. On je pomno napisano ispitivanje društvene nepravde koju je počinio medicinski establišment kao i kronika znanstvenih i medicinskih istraživanjima kojima je vodilo. Besmrtni život Henriette Lacks će uskoro ekranizirati televizijska kuća HBO i Oprah Winfrey i Alan Ball. Ovaj bestseler New York Timesa vodi čitatelje na jedinstveno putovanje, od bolnice “za crnce” John Hopkins u 1950.-im godinama do klinički bijelih znanstvenih laboratorija koji čuvaju zamrznute stanice HeLa; od rodnog Henriettinog gradića Clovera do istočnog Baltimorea u kojem danas žive njezina djeca i unuci i bore se s naslijeđem njezinih stanica. Besmrtni život Henriette Lacks je fascinantna priča o srazu etike, rase i medicine; znanstvenog otkrića i vjere koja iscijeljuje; o kćeri koju muče brojna pitanja povezana s mračnom prošlošću majke koju nikada nije upoznala. To je priča snažno povezana s američkim eksperimentiranjem na Afroamerikancima, rođenju bioetike i pravnim bitkama o tome da li (ne)kontroliramo tvar od koje smo sačinjeni.

Autorica Rebecca Skloot je nagrađivana novinarka koja prati znanost i medicinu. Besmrtni život Henriette Lacks njezino je prvo objavljeno publicističko djelo, proglašeno knjigom godine dok je 32 tjedna bilo na prvom mjestu liste najprodavanijih knjiga New York Timesa a Oprah Winfrey ga je izabrala za ekranizaciju. Rebecca Skloot je kći romanopisca, pjesnika i esejista Floyda Skloota. Diplomirala je biologiju. Bivša je dopredsjednica Nacionalnog udruženja književnih kritičara. Predavala je kreativno pisanje na sveučilišima u Pittsburghu i Memphisu. Objavila je više od 200 stotine pripovjedaka i eseja. Objavljivala je u časopisima New York Times, O: The Oprah Magazine, Discover i magazin New York. Uređuje časopis Popular Science a radila je i kao dopisnica radio postaja NPR’s Radiolab i PBS’s NOVA scienceNOW. Besmrtni život Henriette Lacks nagrađen je nagradom Wellcome Trust kao i nagradom Salon Book a kritičari The New York Timesa izabrali su je za jednu od najvažnijih knjiga godine.

Akademija-Art.hr
18.10.2011.