Ravnateljica Porezne uprave zadovoljna je dosadašnjom provedbom fiskalizacije, a najavljuje da će račune morati izdavati odvjetnici i kućni majstori koji će uskoro dobiti prijenosne fiskalne blagajne
Iza Porezne uprave veliki je posao uvođenja fiskalizacije u prometu gotovinom za koji su mnogi, osobito ugostiteljska branša koja je među prvima morala uvesti fiskalne blagajne, sumnjali da će funkcionirati kako treba. No Porezna uprava na čelu s ravnateljicom Nadom Čavlović Smiljanec pokazala je da ima dovoljno stručnosti da taj zahtjevan posao napravi za pet mjeseci i da sustav radi savršeno. Primjerice, Slovenija se za fiskalizaciju pripremala tri godine, ali nikad je nije uvela. U razgovoru za 21. stoljeće, Nada Čavlović Smiljanec poručila je da će kontrole ugostitelja biti još rigoroznije, da će fiskalne kase morati uvesti i odvjetnici, ma koliko se bunili, ukratko da će cijela ova godina biti u znaku uvođenja reda u prometu gotovinom.Osim toga, ravnateljica je najavila da će država i građanima pomoći da reprogramiraju svoje dugove.Dok smo razgovarale, nekoliko joj je puta zazvonio mobitel, a priznala je da je dužnici stalno zovu."Ljudi imaju dugove, traže otplatu u ratama. Puno im znači to da ih primim, a ja to nastojim činiti koliko god je moguće," kaže Nada Čavlović Smiljanec.
Mjesec je dana prošlo od početka provedbe fiskalizacije. Koliko je obveznika poštovalo zakon, a koliko ste kazni naplatili?
• Od 22 tisuće obveznika koji su od 1. siječnja trebali pristupiti fiskalizaciji do sada je to učinilo njih oko 90 posto. Riječ je o obveznicima koji su podignuli Finine certifikate i nabavili adekvatne blagajne. U inspekcijskom nadzoru smo obišli više od 8000 ugostiteljskih objekata, od kojih je 450 bilo u prekršaju, no 420 je otklonilo nedostatke u roku koji smo im dali. Mjera pečaćenja poslovnog prostora izrečena je za sedam ugostitelja, ali kazne još nisu naplaćene jer se nakon optužnih prijedloga mora provesti prekršajni postupak. U veljači će naše kontrole biti još rigoroznije u smislu da više neće biti opomena onima koje zateknemo u prekršaju. Do 15. veljače moramo obići još 7000 ugostiteljskih objekata.
Imate li procjenu koliko su ugostitelji utajivali prometa?
• Pravu usporedbu prometa u siječnju s istim mjesecom prošle godine imat ćemo krajem veljače, kada se prijavi PDV. No naši inspektori i dalje su na terenu, a više nećemo kontrolirati samo fiskalizaciju nego ćemo snimati i dnevni promet. I to tako da inspektor ujutro popiše zalihe, primjerice, u nekom kafiću, a onda će snimati promet i opet popisati zalihe na kraju radnog vremena. I tako tri puta mjesečno, nakon čega će Porezna uprava imati točne podatke o prometu ugostitelja, odnosno o mogućim anomalijama u poslovanju.
Jeste li već otkrili pokušaje prevare fiskalnog sustava?
• Naravno. Uočili smo slučajeve da se izdaje jedan te isti račun, što ugostitelji rade u suradnji s onim osobama koje su im radile softver. Imali smo takva tri slučaja u Bjelovaru i podnijeli smo prijave sucu za prekršaje. Drugi je način prevare da se uopće ne izdaje račun. No mi nećemo odustati i cijela ova godina bit će obilježena fiskalizacijom.
Građani vam baš i nisu dali punu podršku u prijavama onih koji ne izdaju fiskalizirane račune. Kada ćete ih početi stimulirati i kako?
• Očekujemo veliku suradnju građana. Naša javna kampanja vezana uz podizanje svijesti da svatko treba uzeti račun kreće početkom veljače. U drugoj polovini mjeseca startaju i dvije nagradne igre, no koncept još nismo usavršili. U jednoj nagradnoj igri tražit će se račun koji nije fiskaliziran, ali sustav nagrađivanja još razmatramo. U drugoj igri građani će skupljati 20-ak računa koji ulaze u bubanj za izvlačenje, a ono će se organizirati svaka tri mjeseca. Nagrade će biti 20, 15 i 10 tisuća kuna.
Od 1. travnja fiskalne blagajne morat će uvesti i odvjetnički uredi, no odvjetnici su već zatražili ocjenu ustavnosti takve odluke. Hoćete li pričekati stav Ustavnog suda?
• Prema Zakonu o fiskalizaciji odvjetnici su, isto kao i ostale slobodne profesije koje obavljaju promet gotovinom, obveznici poreza na dohodak i dobit te ujedno i obveznici fiskalizacije. Ne stoji argument odvjetnika da će zbog fiskalizacije biti narušena odvjetnička tajna jer za fiskalni račun nije potreban podatak o klijentu.
Kada će fiskalne kase dobiti kućni majstori koji su u anketi među građanima prepoznati kao leglo sive ekonomije?
• Od 1. srpnja, kao i ostali mali porezni obveznici. Budući da je njihov posao na terenu, imat će prenosivi fiskalni uređaj.
Koliko je sredstava uloženo u sustav fiskalizacije?
• Softver su izradili hrvatski stručnjaci, izdržao je sve napore i spreman je podnijeti 1000 računa u sekundi. Uvođenje fiskalizacije stajalo nasje četiri milijuna kuna. Me-đutim, naša procjena je da ćemo ubrati najmanje milijardu kuna godišnje poreza više zbog kontrole poslovanja gotovinom. Očekujem da će taj iznos biti i veći.
Jeste li zadovoljni naplatom poreznog duga nakon objave liste dužnika? Čini se da je, s obzirom na naplaćeno, pravi efekt "stupa srama" izostao.
• Osnovni razlog zbog čega smo objavili listu dužnika nije samo naplata poreza. Htjeli smo poslati poruku da ne smije biti javna tajna ako netko duguje porez državi. To smo učinili mijenjajući Opći porezni zakon, prije svega zbog građana i poduzetnika koji redovito plaćaju svoje obaveze. Do sada smo naplatili oko 300 milijuna kuna. Oko tri tisuće poduzetnika je platilo svoj dug ili je on pao ispod kriterija za objavu.
To je ipak samo kap u moru u odnosu na ukupni dug. Imate li u pripremi neke druge mjere za bolju naplatu?
• Već smo počeli sankcionirati neodgovorne poduzetnike koji su imali cijeli niz poduzeća i koji su državi ostali dužni veliki novac. Riječ je o tzv. proboju pravne osobnosti. Ako dokažemo da su takvi poduzetnici zloupotrebljavali svoja prava, oni postaju porezni jamci i vraćaju od svoje imovine porezni dug. Od kolovoza prošle godine pokrenuli smo 700 postupaka u kojima je ukupni iznos duga 675 milijuna kuna. Donijeli smo 280 rješenja kojima je obuhvaćeno 350 milijuna kuna neplaćenog poreza. Do sada smo naplatili devet milijuna kuna u novcu, međutim, zaplijenili smo i nekretnine u vrijednosti od 65 milijuna kuna te će one ići na prodaju kako bi se dug naplatio. To je jasna poruka svima koji rade protuzakonito i tako oštećuju državu, da će odgovarati svojom imovinom. Također, prošle godine smo od 1. svibnja donijeli uredbu da se plaće ne mogu isplaćivati bez doprinosa te smo naplatili 400 milijuna kuna više (uz činjenicau da su za dva posto smanjena davanja za zdravstveno osiguranje) od poslodavaca koji prije uopće nisu plaćali doprinose. Još tri milijarde kuna uspjeli smo naplatiti od oko 10 tisuća poreznih obveznika koji su do sada zatražili reprogram i kojima su otpisane kamate.
Nemaju samo poduzetnici problema s plaćanjem poreza nego i građani.
• I njima ćemo pomoći da riješe svoja dugovanja. Oko 430 tisuća fizičkih osoba je krajem prošle godine imalo 13,92 milijarde kuna neplaćenog poreza. Stoga će Porezna uprava vrlo brzo Vladi predložiti Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba koji će dati mogućnost svima koji su, primjerice, imali obrt ali su ga zatvorili i ostali dužni, da reprogramiraju svoje obaveze. Država će im otpisati dug s osnova kamata uz istovremeno reprogramiranje glavnice duga, ovisno o njegovoj visini, na rok od 36 do 60 mjeseci. Od ukupnih dugovanja fizičkih osoba najviše je neplaćenih obaveza s naslova doprinosa, a one iznose 9,26 milijardi kuna, dok je druga najveća stavka PDV – 1,528 milijardi kuna. Očekujem da će odaziv fizičkih osoba za reprogram dugovanja biti veliki, a Zakon bi se trebao početi primjenjivati najkasnije početkom travnja.
Zbog čega je odaziv za predstečajne nagodbe tako nizak? Očekivalo se oko 20 tisuća zahtjeva.
• Zahtjev za predstečajnom nagodbom podnijelo je malo poduzetnika, oko 3100 obveznika. No treba uzeti u obzir činjenicu da je iznos njihova duga oko 30 milijardi kuna i da ti poduzetnici zapošljavaju oko 24 tisuća osoba. Veliki porezni obveznici predali su 358 zahtjeva s ukupnom visinom dugovanja od 27 milijardi kuna. Onima koji idu u predstečajnu nagodbu po skraćenom postupku, a to su oni koji zapošljavaju do 30 radnika i koji imaju porezne dugove do 2 milijuna kuna, omogućit ćemo jednokratni otpis kamata uz reprogramiranje glavnice. Država je svjesna da veliki dio duga neće naplatiti, ali drugog načina za sređivanje stanja nema.
Koliko je poreznih obveznika koji prošle godine, poput nekih estradnih zvijezda, nisu uspjeli dokazati porijeklo svoje imovine, odnosno opravdatinesrazmjer između primanja i vlasništva?
• Proveli smo više od tisuću postupaka, a 320 građana nije dokazalo porijeklo svojih sredstava i njima su izdana prvostupanjska rješenja. Iznos poreza koji bi trebali platiti je oko 100 milijuna kuna. Neki od njih su se žalili, nekima su žalbe i uvažene, no najveći dio još uvijek nije riješen. Kada rješenja budu izvršna, u nekim slučajevima ako postoje elementi kaznenog djela, znači utaje poreza, takvog obveznika i kazneno prijavljujemo.
Krajem prošle godine s radom je počeo ured koji "češlja" poslovanje velikih poduzetnika. Kakvi su prvi rezultati? Posluju li veliki bolje nego mali?
• Prerano je o tome govoriti, no mi u svakom slučaju želimo da pristup prema svim poreznim obveznicima bude jednak, što do sada nije bio slučaj. Samo pet posto inspekcijskih nadzora prijašnjih godina bio je usmjeren na 620 najvećih kompanija u Hrvatskoj, a pojedini područni uredi često su velikima "gledali kroz prste". No ne želimo raditi bilo kakav pritisak na te kompanije nego jednostavno želimo da svi imaju jednak tretman.
Kada možemo očekivati uvođenje poreza na nekretnine? Porezna uprava ima vrlo važnu ulogu, morate napraviti fiskalni katastar, što je opsežan posao.
• Ne bih govorila o datumima, no Porezna uprava radi konstantno na tom zakonu. Najveći posao će biti uspostava fiskalnog katastra koji će voditi Porezna uprava, a pri tome ćemo koristiti podatke Državne geodetske uprave koja ima evidenciju o posjedu nekretnina. Da bismo mogli izraditi fiskalni katastar, potrebni su nam i prostorni planovi gradova i općina i podaci koje gradovi i općine imaju o komunalnoj naknadi. Procjene za tipske nekretnine radit će Porezna uprava na temelju svojih podataka uprosječenih cijena za te vrste nekretnina, dok ćemo za ostale nekretnine morati sami raditi procjenu. Fiskalni katastar moramo napraviti što prije, da bi općine i gradovi na temelju toga mogli odrediti olakšice propisane zakonom.
Prošlog tjedna bili ste u posjetu Poreznoj upravi Irske. Što možemo naučiti od Iraca?
• Irska porezna uprava je jedna od najbolje organiziranih u Europi, a ima i jedan od najboljih sustava naplate zahvaljujući dobroj IT podršci. Mi smo prošle godine uveli e-ovrhu. Posljednju fazu projekta završit ćemo ove godine tako da će sustav na temelju zadanih parametara automatski "izbacivati" sve obveznike koji, recimo, imaju dug od 50 tisuća kuna dulje od 30 dana. Tako referenti više neće imati nikakav utjecaj na izdavanje rješenja o ovrsi. Osim toga, na portalu središnjeg ureda Porezne uprave sektor za ovrhu pratit će referente u cijeloj Hrvatskoj, kao i to jesu li rješenja o ovrsi otišla u Finu. Po uzoru na Irsku, uvest ćemo ovrhu elektroničkim putem i to je projekt koji će početi ove godine, a financirat ćemo ga sredstvima Svjetske banke.
Izvor: 21stoljece
