U Zagrebu je 2. rujna 1981. godine umro otac hrvatskog stripa Andrija Maurović
Rođen je 29. ožujka 1901. godine u Boki Kotorskoj. Obitelj mu se nakon kratkog boravka u Krakovu preselila u Dubrovnik, gdje Maurović pohađa osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Bio je loš đak, ali su mu zbog lijepog crtanja sve opraštali.
U mladosti je imao više neugodnih, nego ugodnih iskustava i vjerojatno su ta neugodna iskustva potakla njegov borbeni duh. Nakon dolaska u Zagreb 1922. godine, na nagovor Iva Vojnovića, upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti.
Uzdržava se pretežno vlastitim radom. Ilustrira i oprema knjige, brošure, dnevne i tjedne novine, izrađuje plakate, oglase i slično. U školi se ne ističe akademskim uspjehom, ali ubrzo opažaju njegovu nadarenost za crtanje.
Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa Andrija ubrzo dolazi u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napušta studij i potpuno se posvećuje ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima Jutarnjem listu, Novostima, Koprivama, Ženskom svijetu i Kulisi.
Maurovićev rad na stripu počinje u svibnju 1935. godine kad mu je objavljen prvi rad Vjerenica mača, a dvije godine nakon toga izlaze mu brojni stripovi, među kojima Podzemna carica, Ljubavnica s Marsa, Trojica u mraku, Sedma žrtva, Kugina jahta, Gospodar zlatnih bregova.
Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni vesterni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Tajanstvenu Smrt i simpatičnoga tvrdoglavog starca Starog Mačka.
U doba NDH Maurović surađuje u Zabavniku braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se između ostalog posvećuje i nacionalnoj tematici. Nakon rata strip mu biva kratkotrajno zabranjen kao kapitalistička tvorevina koja kvari mladež, ali već 1951. Maurović ponovno crta u omladinskim listovima Horizontu i Horizontovu zabavniku, pa se tako pojavljuju: Meksikanac, Opsada Zadra, Tri dječaka i Jahači rumene kadulje.
Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika pripada i Grička vještica, scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom objavljena u nastavcima u Večernjem listu potkraj pedesetih.
Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima. (HRT)
