Moslavačke, posavske i banovinske pregače

Izložba Tradicijskih pregača sadržava 25 panoa s tekstovima i fotografijama vezanih za tradicijsko ruho središnje Hrvatske kao i 20-tak originalnih zaslona, zastora ili fertuna s područja Moslavine, hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine.

Izložba se sastoji od dva dijela: kutinskoj publici bit će predstavljena donacija Ivana Lackovića Croate, koji je velikodušno ostavio Galeriji Stari grad u  Đurđevcu 50-tak bogato izvezenih i izatkanih pregača sakupljenih s područja Moslavine, hrvatske Posavine, Pokuplja i Banovine, a u drugom dijelu bit će predstavljene i pregače iz fundusa Muzeja Moslavine Kutina.

Povijest stilova odijevanja najstarijih civilizacija poznat nam je iz likovnih prikaza u obliku slikarija na zidnim površinama hramova, palača ili skulpturalnim prikazima.

Kroz odjeću moglo se iščitati puno toga. Njen kroj, boja, odražavale su njezinu funkciju, odnosno namjenu, kao i status, da li je udata žena, djevojka, starica ili udovica.

Kada bismo željeli uspoređivati moslavačku, banovinsku i posavsku nošnju, onda bismo zasigurno naišli na puno više sličnosti, identičnosti, nego razlika. Ovaj tip nošnje svrstava se u tip posavske nošnje, kao i sisačka, sunjska, turopoljska i dugoselska. Zbog čestih migracija nemoguće je povući čvrstu granicu kojom bi se obilježila isključiva karakterističnost nekog kraja.

Svaka od njih posebna je na svoj način, unikatna, a njihov izgled govori o umiješnosti ženskih ruku. Uz sve kućanske poslove žene su brinule i o tekstilu, počevši od sijanja lana i konoplje, čupanja, namakanja u potoku, obrade uz pomoć raznih alata koje je nekoć imalo svako domaćinstvo (stupa, trlica, greben), predenja na preslicu i vreteno ili kolovrat pa do pripreme pređe za snovanje uz pomoć raška i vitla, zadnje faze samog snovanja, tj. pripreme niti za tkanje.

U glazbenom program predstavit će se i ženska pjevačka skupina Ruslake iz Kutine koje izvode izvorne napjeve šireg zavičaja, uz pratnju na tamburi samici i frulici Lane Moslavac iz Kutine.