Zsolta Hernadija je Uskok uredno pozvao dva puta, ali se na raspravi nije pojavio
Problem osiguravanja nazočnosti predsjednika Molove uprave Zsolta Tamasa Hernadija kao svjedoka u slučaju Podravka, mogao bi početi sve više nalikovati na (ne)mogućnost osiguravanja Hernadijeve nazočnosti u statusu okrivljenika u slučaju Ina-Mol
Molov se čelni čovjek nije, kao što se i očekivalo, pojavio u utorak na suđenju Damiru Polančecu i ostalima u aferi Spice, gdje je trebao svjedočiti o kontaktima Polančeca i odvjetnika Zorana Markovića s MolL-om, a kako bi se Podravci osigurao kredit OTP banke kojim su Mađari otkupili dug Merryl Lyncha prema koprivničkoj prehrambenoj tvrtki.
Hernadija je Uskok uredno pozvao dva puta, ali se na raspravi nije pojavio, premda se, kao što je to pojasnila tužiteljica Tamara Laptoš, prema mađarskome zakonu, obavijest za svjedočenje smatra uredno dostavljenim pozivom. Hoće li Hernadija nakon Uskoka pokušati dovesti i sud, za sada još nije u fokusu rasprave, ali modusi kojima bi sud mogao osigurati njegovu nazočnost variraju od mogućnosti da Hernadi iz Mađarske svjedoči videolinkom do one da se samo pročita njegov iskaz iz istrage kada je putem međunarodne pravne pomoći saslušan u Budimpešti.
Budući da je riječ o stranom državljaninu nije moguće zatražiti njegovo privođenje. Pokušaj uručivanja naloga Hernadiju u slučaju Ina-MolL, gdje je Hernadi osumnjičen za davanje 10 miljuna eura mita bivšemu premijeru Ivi Sanaderu, počeo je tek nedavno, a nakon što je mađarsko tužiteljstvo svojim hrvatskim kolegama dva put odbilo zahtjev za Hernadijevo saslušavanje. Oba je puta mađarsko državno odvjetništvo odbijanje zahtjeva opravdalo razlozima nacionalne sigurnosti. Mađarsko je pak državno odvjetništvo provelo vlastitu istragu u slučaju Ina-Mol, ali protiv nepoznatoga počinitelja, tako da je Hernadi u njoj bio saslušan u statusu svjedoka.
Zaključak je istrage bio da nije utvrđena kaznena odgovornost osoba iz Mola u slučaju preuzimanja upravljačkih prava u Ini. Točnije da nije ustanovljeno da bi transakcija 5 milijuna eura na račun Ježićeve tvrtke Xenoplast na bilo koji način bila povezana s Molom, kao što to tvrdi Ježić. Riječ je, podsjetimo, o isplati za koju Uskok tvrdi da je bila prva rata mita za Sanadera, dok Sanaderova obrana, Mol, ali i mađarsko državno odvjetništvo tvrde kako je riječ o ruskoj isplati Robertu Ježiću vezano uz projekt Družba Adria. Hrvatsko tužiteljstvo ovakve pak tvrdnje smatra neutemeljenima, jer je novac isplaćen 2009. godine dok se od projekta Družbe Adria odustalo pune četiri godine prije. Ježićev je iskaz u istrazi potvrdio i predsjednik Uprave Xenplasta, Stephan Hurliman, koji je rekao da mu je mađarski poduzetnik Imre Fazakaš pri dogovaranju isplate 5 milijuna eura, rekao da dolazi u ime Mola.
Izvor: Marin Dešković / Vjesnik
Akademija-Art
