24. kolovoza na HTV-u 1 oko 15.35, dokumentarni film
Ovo je dokumentarni film o Miroslavu Bulešiću, 27-godišnjem svećeniku ubijenom 1947. godine, koji će biti proglašen blaženim 28. rujna ove godine u Pulskoj areni.
Dvadesetak svjedoka u filmu prvi puta javno govore o “krvavoj krizmi” u Lanišću, a izvorni dokumenti svjedoče o tome kako je Bulešić prije stradavanja unaprijed oprostio svojim napadačima.
Film se emitira na obljetnicu Bulešićeva ubojstva, 24. kolovoza.
Autorica: Irena Hrvatin
Miroslav Bulešić (Čabrunići, Svetvinčenat, 13. svibnja 1920. – Lanišće 24. kolovoza 1947.), časni Sluga Božji, hrvatski katolički svećenik i mučenik.
Rođen je od oca Mihe i majke Lucije rođ. Butković u selu Čabrunići kraj Svetvinčenta u Istri. Osnovno obrazovanje stekao je u Juršićima, a srednjoškolsko u sjemeništima u Gorici i Kopru. Studirao je filozofiju i teologiju u Rimu na sveučilištu “Gregoriana”. Za njegovo školovanje zauzeo se bl. Alojzije Stepinac.
Za vrijeme II. svjetskog rata, 1943. postao je svećenik. Bio je upravitelj župe u Baderni do 1945. To su bila strašna ratna vremena kada su u Istri bile tri vojske – partizanska, njemačka i talijanska. Osobitu pozornost posvetio je odgoju djece i mladih, pomagao je svima koji su bili u potrebi. Izjavio je: ” Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji to traže – i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu.” Primao je prijetnje s raznih strana pa je u svom dnevniku zapisao: “Moj život Ti sasvim darujem za svoje stado… Želim umrijeti za Slavu Božju i spasenje duše svoje i duša svojih vjernika.” Usprkos nazočnosti talijanske i njemačke vojske, počeo je matične knjige (krštenih, umrlih, vjenčanih) voditi na hrvatskom jeziku.
U jesen 1945. imenovan je župnikom u Kanfanaru. Predavao je vjeronauk u školi, okupljao mladež, obnovio crkveno pjevanje, uveo pobožnost Srcu Isusovu i Marijinu, organizirao pučke misije i karitativnu djelatnost. Protivnici vjere su ga napadali, ali nije htio pobjeći u Italiju: “Ako me ubiju, ubit će me za Boga i vjeru.”
U jesen 1946. postao je nastavnik i odgojitelj u Sjemeništu i Gimnaziji u Pazinu. Posvetio se odgoju i obrazovanju sjemeništaraca. Imenovan je tajnikom “Svećeničkog zbora sv. Pavla”, koji je okupljao svećenike Hrvate, zalagao se za slobodu vjere i nesmetano djelovanje Crkve, a pridonio je i međunarodnom priznanju pripojenja Istre “Hrvatskoj u Jugoslaviji”. U proljeće 1947. komunističke vlasti predstavile su “petogodišnji plan”, kojim su tražili radne akcije nedjeljom, zabranu vjeronauka u školama te udaljavanje Crkve iz javnog života. Miroslav Bulešić se tome odlučno usprotivio, zajedno sa drugim svećenicima iz “Svećeničkog zbora sv. Pavla”.
U kolovozu 1947. pratio je kao službeni pratitelj u Buzetu, delegata Sv. Stolice dr-a Jakoba Ukmara, koji je dijelio sv. krizmu. Komunisti su htjeli spriječiti misu i krizmu, ali nisu uspjeli. Dan nakon toga, bila je sv. krizma u Lanišću. Ondje su komunisti napali Miroslava u župnoj kući i izboli ga nožem u grlo, tako da je krvi bilo i po predsoblja laniškoga župnog ureda. Preminuo je od rana. Sam dr Jakob Ukmar je bio teško pretučen. [1]Nije dopušteno da bude pokopan u svojoj rodnoj župi u Svetvinčentu, nego je pokopan u Lanišću. Tek će 1958. njegovo tijelo biti prenesno u crkvu u Svetvinčentu. Počinitelji zločina i inicijatori ubojstva su dobili smiješno male kazne, za razliku od osoba koje su pokušale spriječiti zločin, koje su dobile višegodišnje zatvorske kazne.[1]
Tadašnji je papinski nuncij Joseph Harley rekao: “Vi ste više dobili smrću toga mladog svećenika, nego li ste izgubili, jer ste dobili sveca i mučenika.”
Biskup Dragutin Nežić započeo je 1956. službeni postupak za proglašenje blaženim, ali su komunističke vlasti to zabranile. Postupak je 1957. otvoren u Rimu, a 28. ožujka 2000. porečko–pulski biskup Ivan Milovan prebacio je postupak u Hrvatsku. Biskupijski postupak je zaključen 2004. godine, te je sva dokumentacija u vezi beatifikacije poslana Kongregaciji za kauze svetaca u Vatikanu.
1997., na obljetnicu svoje smrti, župljani laniške župe su postavili spomen-ploču na zgradi doma gdje je Bulešić ubijen. Istog dana su postavili i spomen-ploču na zidu ispred same crkve, s tekstom “24. kolovoza 1947., na ovoj posvećenoj zemlji, dok se dijelila sv. potvrda, branili smo Crkvu i svećenike, svjedočili vjeru svojih otaca, narodni identitet i slobodu”.[1]
Beatifikacija Miroslava Bulešića bit će 28. rujna 2013. u Puli. (Wikipedia)
Pogledajte film o vlč. Miroslavu Bulešiću:
{youtube}720lEoiUyjw|500|400|0{/youtube}
