Pogled u povijest – upućen budućnosti
Hrvatska će se predstaviti na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture koji se održava od 7. lipnja do 23. studenoga. “Kultura apstrakcije: hrvatski arhitektonski modernizam 1914.-2014.” naziv je i kratki opis koncepcije našega predstavljanja na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture, ove godine pod umjetničkim ravnanjem nizozemskog arhitekta Rema Koolhaasa. – Venecijanski bijenale jedna je od najatraktivnijih svjetskih arhitektonskih manifestacija. – istaknula je izbornica hrvatskog nastupa Karin Šerman, predstavljajući s članovima autorskog tima odabranu koncepciju na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture.
Koolhaus u središte je stavio fenomene, procese i istraživanje arhitektonske povijesti, uz napomnenu «da se izložbe u nacionalnim paviljonima bave istraživanjem razvoja nacionalnih arhitektura u proteklih stotinu godina, i to tako da svaka na svoj način oslovi problem brisanja nacionalnih obilježja u korist globalnih.» Ovogodišnji se Venecijanski bijenale arhitekture mijenja: umjesto tri trajat će šest mjeseci.
Šerman je ocijenila da je Koolhausov pogled upućen budućnosti, a tema pogađa u samo središte procesa i pojava u razdoblju ključnom za hrvatsku povijest, kulturu i arhitekturu, jer se ono preklapa s periodom nacionalne emancipacije i konstruiranja hrvatskog kulturnog identiteta. – Odlučili smo se pozabaviti paradoksom koji proizlazi iz zadane teme, jer se nacionalna arhitektura istodobno s usvajanjem modernizma kao manifestacije globalno širećeg moderniteta uspješno razvijala unatoč njemu, te uz pomoć njega, istaknula je Šerman.
Primjeri će obuhvatiti razne tipologije i mjerila, od detalja do grada, krajolika i teritorija, među kojima se ističu međuratna arhitektura tridesetih i poslijeratna pedesetih i šezdesetih godina. Izložba će imati tri dijela: ‘repozitorij’ – bazu s oko 300 arhitektonskih primjera iz stogodišnjeg razdoblja, ‘lentu razvoja’ koja bilježi najvažnije vanjske i unutarnje momente u usmjeravanju lokalnog arhitektonskog razvoja te ‘fundamente’ koji predstavljaju trajna i konstitutivna obilježja lokalnog arhitektonskog djelovanja i mentaliteta. Voditelj autorskog tima Andrej Uchytil istaknuo je da izložba neće biti vezana isključivo vezana uz Arsenal već može dalje putovati kao edukativan projekt, s obzirom da donosi opsežan materijal za buduće istraživače.
Ministarstvo kulture financirat će projekt sa sto tisuća eura, što je otprilike na istoj razini kao ove i prošle godine, rekao je Berislav Šipuš, zamjenik ministrice kulture, dodavši da je po cijeni od 50 tisuća eura osiguran i tradicionalni prostor u Arsenalu, odnosno oko 75 četvornih metara u njegovu kraku Artiglierie brodogradilišnih radionica iz 16. stoljeća.
Svi članovi pobjedničkog autorskog tima ujedno su članovi Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Uz izbornicu i voditelja tu su Zrinka Barišić Marenić, Melita Čavlović, Igor Ekštajn, Nataša Jakšić, Mojca Smode Cvitanović i Marina Smokvina. Tomislav Pavelić, predsjednik Ocjenjivačkog suda što je između tri aplikacije izabrao njihovu, rekao je: «Ovaj koncept pomiruje problematizirajući i prezentacijski smjer nastupa, te da bi hrvatski nastup mogao biti uzbudljiv i koristan. Došlo je doba da se povlače crte i zaključuje, a da zaključci ostaju kao nešto trajno za daljnji rad.»
