– Iz perspektive izvršne vlasti, često doživljavamo pučke pravobranitelje kao „smetnju”. Jer, najlakše je napisati dobre zakone, ali kad dođe do provede tih zakona, do prakse, dolazimo do problema. Postavlja se pitanje i proračuna, u što usmjeriti novce, pogotovo danas, u vremenima krize. Ljudska prava nam često nisu prioritet. Tu vidim ulogu pučkog pravobranitelja, da nam ukazuje na prioritete, da stvara pritisak na izvršnu vlast, da bi znali što se događa na terenu, jer radi se o nečijem pravu koje ne smijete ugroziti. Na taj način nam olakšavaju donošenje odluka. Tako stvaramo bolje društvo – kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić prilikom otvaranja konferencije pučkih pravobranitelja iz regije u Zagrebu.
Naime, pravobranitelji iz Hrvatske i zemalja u regiji – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije – sastali su se u Zagrebu kako bi razmijenili iskustva iz dva ključna područja: iskustva Hrvatske kao najnovije zemlje članice EU-a s onim državama kojima tek predstoji početak pregovora, te iskustva u pogledu Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava, kojeg su Ujedinjeni narodi uveli 2008. godine kao mehanizam kojim se prati stanje zaštite ljudskih prava u zemljama članicama, svake četiri godine.
Europska unija zahtijeva od država kandidatkinja da pokažu napredak u područjima koje pokriva Poglavlje 23, posvećeno pravosuđu i temeljnim pravima, čak i prije nego što započnu formalni pregovori. To predstavlja izazov, ali i veliku priliku zemljama da unaprijede stanje ljudskih prava. Pravobraniteljske institucije ovdje igraju važnu ulogu, posebice kada je – kao u slučaju hrvatskog pučkog pravobranitelja – njihov mandat proširen iz ograničene uloge bavljenja pojedinačnim pritužbama, u središnju instituciju za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije u državi, kako u zakonu, tako i u praksi.
– Poštivanje ljudskih prava ključno je za članstvo u EU, i njihova uloga u pregogovaračkom procesu sve je važnija sa svakim novim valom proširenja” – izjavila je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, Louisa Vinton.
– Mi u UNDP-u vidimo Univerzalni periodični pregled ljudskih prava i pridruživanje EU kao potpuno komplementarne procese koji se međusobno nadopunjuju i osnažuju, gdje napori na jednom polju rezultiraju uspjesima na drugom. Primjerice, preporuke koje donosi Pregled mogu biti dobra priprema za screening za Uniju, i obrnuto- dodala je Vinton.
– U godini u kojoj je Hrvatska postala 28. članica Unije i danas, kada su iza nas zahtjevni pregovori vezani uz pravosuđe i temeljna prava, možemo reći da je puno toga napravljeno– istaknula je hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
– Ojačana je uloga pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, uz mogućnost promotivnog djelovanja. Međutim, ulaskom u EU, zadatak nam je barem očuvati razinu ostvarenja ljudskih prava, ali i napraviti korak naprijed. UN-ov Univerzalni periodični pregled ljudskih prava ide ruku pod ruku s ulaskom u EU. Kroz suradnju možemo puno učiti jedni od drugih kako bi se unaprijedilo stanje ljudskih prava, jer su teme kojima se bavimo slične, iako u različitim kontekstima – zaključila je Vidović.
Tijekom sljedeća dva dana, pravobranitelji iz regije razmijenit će svoja iskustva i saznanja, Hrvatska iz perspektive već postojećih članica EU-a, apravobranitelji iz Crne Gore, Rumunjske i Srbije svoja iskustva prolaska kroz drugi krug Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava. Hrvatska je prošla 1. krug Pregleda 2010. godine, a 2. krug je očekuje 2015. godine,” stoji u priopćenju. (Foto: PortalOko.hr, Dalje.com)
