Postignutim ‘dealom’ ministar Linić imao bi okvirnu računicu financiranja za izradu proračuna što bi trebalo umiriti rejting agencije i strane kreditore da država može podmiriti svoje obveze.
Najveći dio tog novca od oko milijardu eura država će potražiti na stranim tržištima, dok će se kod domaćih bankara zadužiti za preostalih 700 milijuna eura.
Za to je nužna pomoć monetarne politike pa će HNB bankama smanjiti minimalno potrebna devizna potraživanja i time osloboditi novac nužan za financiranje države.
Bit tripartitnog dogovora jest da država svoje financijske apetite maksimalno zadovolji na inozemnom tržištu za što je ključno zadržavanje rejtinga zbog cijene i dostupnosti kapitala. Bude li se država prisiljena zaduživati u jačoj mjeri kod kuće, stvarao bi se pritisak na domaće tržište, tečaj i devizne rezerve što HNB želi izbjeći.
Postignuti dogovor može se protumačiti kao ‘bolje išta nego ništa’. Svima je u interesu da se država zaduži vani, a HNB je time osigurala stabilan tečaj, devizne rezerve i cijene što je jasna poruka MMF-u i rejting agencijama, rekao je neimenovani izvor za Poslovni dnevnik.
Izvor: I.M. /Hrt.hr/
Akademija-Art
