Miljenku Domijanu Nagrada za životno djelo za zaštitu kulturne baštine u Hrvatskoj

muo 1

muo 1

Dodjela ‘Nagrade Vicko Andrić’ za 2012. godinu održana je koncem rujna u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu

Dobitnik ‘Nagrade Vicko Andrić’ za životno djelo je Miljenko Domijan, a godišnja ‘Nagrade Vicko Andrić’ pripala je Odsjeku konzervacije-restauracije Umjetničke akademije u Splitu, Sveučilišta u Splitu. Zdenka Predrijevac, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru dobitnica je ‘Nagrade Vicko Andrić’ za doprinos lokalnoj zajednici

‘Nagrada Vicko Andrić’ dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u: konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.

muo 2

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada, kao nagrada za životno djelo te kao nagrada za doprinos lokalnoj zajednici. Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincima i pravnim osobama za njihov izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine koji su ostvarili tijekom protekle godine. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici dodjeljuje se pojedincima ili udrugama civilnoga društva za doprinos lokalnoj zajednici na očuvanju ili promociji kulturne baštine.

Donosimo dio obrazloženja za dodjelu ‘Nagrade Vicko Andrić’ za životno djelo Miljenku Domijanu:

Raznovrstan, bogat i stvaralački opus Miljenka Domijana, u najvećoj mjeri usredotočen na zaštitu kulturne baštine, teško nalazi paralele u Hrvatskoj. Domijanov odnos prema baštini iskazuje su u poštivanju povijesnih zadanosti i karaktera spomenika i ambijentalnih cjelina, ali i u želji da njihova obnova ostvari novu vrijednost za suvremeni život ljudi. Fleksibilan do mjere koja ne ugrožava identitet spomenika, Domijan je uvijek spreman boriti se za njegovu bit a učiniti ustupak nevažnome, posebice ako se time pridonosi revitalizaciji života i novoj svrsi baštine.

Njegova energija osobito se iskazala u doba Domovinskog rata i najteže ugroženosti baštine, kad se riječju i djelom zauzimao za spas ugroženih spomenika, a poslije rata prionuo njihovoj obnovi. Snagom svoga karaktera, iskustva i znanja, postao je neprijeporan i vodeći autoritet u domaćim i međunarodnim krugovima stručnjaka na području zaštite spomenika. Više terenski praktičar nego kabinetski teoretik, Domijan je uvijek na licu mjesta osjetio istinske probleme i nastojao ih na najbolji način riješiti – za dobrobit baštine i za njezine baštinike. Odlazeći iz ‘aktivne’ četrdesetogodišnje konzervatorske službe u više nego zasluženu mirovinu, Miljenko Domijan može se osvrnuti na plodno polje svoga djelovanja s ne jednim, već nizom izvanrednih postignuća na području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj.

muo 3

U obrazloženju je za Miljenka Domijana istaknuto i ovo: Usporedno sa zaštitom spomeničke baštine Miljenko Domijan imao je veliku ulogu u njezinoj prezentaciji na domaćoj i međunarodnoj razini. Bio je suradnikom i tehničkim koordinatorom nekoliko velikih izložbi na državnoj razini, kao što su „Sjaj zadarskih riznica” (u kojoj je i koautor kataloga ) u Zagrebu, te one o hrvatskoj sakralnoj baštini u Vatikanskim muzejima i hrvatskoj renesansi u Parizu i Zagrebu, a potom francuskoj renesansi u Zagrebu. Značajan doprinos hrvatskoj prisutnosti u europskim povijesno -političkim prilikama XIV i XV st. ostvaren je i na izložbi o kraljevskoj obitelji Anžuvinaca u romaničkoj benediktinskoj opatiji Fontevraud. Bio je koautorom ideje i postava izložbe o likovnoj baštini Franjevačke provincije Sv. Jerolima.

Istražujući umjetničku baštinu hrvatskoga priobalja Domijan je objavio veći broj stručnih i znanstvenih radova. Stručno je obradio niz sakralnih zbirki. Postavio je brojne stalne i povremene izložbe s odgovarajućim katalozima, primjerice, o otočnoj i bukovičkoj pučkoj arhitekturi. Među tim radovima izdvaja se monografija o Riznici župne crkve u Ninu, te nadasve njegova opsežna monografija o umjetničkoj baštini otoka Raba: „Rab grad umjetnosti”. Vrijedni su i njegovi katalozi izložbi o hrvatskim kulturnim dobrima na listi svjetske baštine UNESCO-a, odnosno radovi o urbanom povijesnom graditeljstvu na našem priobalju u izdanju Ministarstva kulture. Među važnije radove istraživačkog karaktera valja ubrojiti i stručni dio nominacije spomeničkog sklopa na rimskom forumu u Zadru za listu svjetske baštine UNESCO-a.

muo 4

Miljenko Domijan je svoja znanja vješto i na iznimno zanimljiv i poticajan način prenosio slušateljstvu i mlađim generacijama. Predavao je osnove estetske kulture i nacionalnu baštinu na Višoj turističkoj školi, zaštitu spomenika kulture na katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zadru, te na diplomskom studiju zaštite graditeljskog naslijeđa u Splitu. Kao predavač surađuje s poslije diplomskim i redovitim studijem povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te na doktorskom studiju Arhitektonskog fakulteta također u Zagrebu. Kao gost predavač sudjelovao je na poslijediplomskim specijalističkim studijima u Rimu i Bambergu.

Donosimo i dio Obrazloženja za dodjelu „Nagrade Vicko Andrić” za doprinos lokalnoj zajednici koju je dobila Zdenka Predrijevac, dipl. ing. građ. – pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru: Danas je pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru koji je i utemeljen njenim osobnim zauzimanjem u vrlo složenim materijalnim, prostornim i kadrovskim uvjetima.
Tijekom Domovinskog rata diljem Hrvatske više je godina aktivno sudjelovala u radu Posebne stručne komisije za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture u okviru koje je stekla specifična ekspertna znanja osobito dobro primijenjena u višegodišnjem vođenju obnove Vukovara.

Novoutemeljena kategorija ‘Nagrade Vicko Andrić’ za doprinos lokalnoj zajednici ustanovljena je zbog valoriziranja upravo ovako svestranog i predanog konzervatorskog djelovanja koje je i na formalnoj i na neinstitucionalnoj razini pozitivno i afirmativno obilježilo stručno prisustvo konzervatora na lokalnom terenu, gdje se i s minimumom mogućnosti mogu postići izvrsni rezultati na obnovi i popularizaciji spomeničke baštine. U tom smislu brojni i značajni doprinosi Zdenke Predrijevac je nesumnjivo kvalificiraju za dodjelu navedene nagrade.

Tekst i foto: Nives Gajdobranski