Premijer Zoran Milanović poslao je novome šefu oporbe Tomislavu Karamarku poruku da je spreman s njime sjesti i razgovarati o postizanju konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa
Takvu je poruku Milanović je poslao Karamarku neslužbenim kanalima, i to nedugo nakon objave da je Karamarko pobijedio na izborima za predsjednika HDZ-a.
Ipak ograđivanje
Informaciju o ovom premijerovu potezu dobili smo u vrhu vlasti, a upotpunjuje ju podatak da je Milanovićev posrednik političku poruku novom vođi oporbe proslijedio prije nego što se premijer vratio sa službenog puta koji je počeo u Chicagu na summitu NATO-a, a završio u četvrtak u Bruxellesu na neformalnom summitu EU. Do povratka u Zagreb, premijer je već imao Karamarkov stav o ponuđenom konsenzusu.
– Razmišljam o mogućnosti postizanja dogovora o ključnim nacionalnim pitanjima. Hrvatska je zemlja koja je uvijek imala problem s postizanjem konsenzusa i bilo bi dobro prekinuti tu praksu. Treba trošiti što manje energije na stvari koje su notorne – rekao nam je u četvrtak predsjednik HDZ-a odgovarajući na pitanje bi li pristao na politički dogovor s premijerom Milanovićem o važnim nacionalnim temama.
Premda pruža ruku suradnje u vezi s najvažnijim državnim pitanjima, Karamarko se ograđuje kako u ovom času o konkretnim točkama konsenzusa nema još ništa definirano. Tek je preuzeo vodstvo stranke i još ga čeka puno posla u HDZ-u. Ipak, iznio je jedan primjer o kojem bi se po njemu trebao postići konsenzus, a to je neodstupanje od bilo kojeg dogovora koji je postignut s EU.
– Prema EU treba voditi hrvatsku, a ne Kukuriku politiku – rekao je Karamarko i dodao da je Zakon o policiji primjer kako vlast, po njegovu mišljenju, ne treba raditi.
– Taj je zakon bio uvjet za zatvaranje Poglavlja 23 – pravosuđe i ljudska prava – i svi su detalji usuglašeni s EK-om – kaže novi predsjednik HDZ-a zaključujući da nije trebalo pokušati mijenjati propis koji je nastao još za njegova mandata na čelu MUP-a. Ipak, dodaje, pitanja od općeg interesa mora provoditi svaka stranka.
Premijer Milanović tek treba upoznati novog šefa HDZ-a. Milanović i Karamarko nikada nisu razgovarali, već su se nekoliko puta sreli, i to u protokolarnim situacijama koje su uključivale kurtoazni pozdrav i rukovanje.
– Očekujem susret i razgovor s premijerom Milanovićem. To je normalno i očekivano – zaključuje Karamarko.
– Postoje pitanja od vitalnog interesa kod kojih je dobro da postoji nacionalni konsenzus – kaže predsjednik Republike Ivo Josipović. Takvo je pitanje bila obrana države u Domovinskom ratu, a sada je to europski put.
Dokument o razvoju
– Očekujem da će postignuti nacionalni konsenzus o EU biti nastavljen. Suočeni s globalnom i nacionalnom gospodarskom krizom, koja sve više ima ozbiljne političke konotacije, konsenzus o najvažnijim i potezima ekonomske politike bio bi dobrodošao – kaže predsjednik. Josipović podsjeća da već dulje zagovara da se sačini temelji dokument o razvoju Hrvatske u ovom desetljeću, onako kako su to učinile mnoge države, a i EU projektom 2020.
SDP optužuje
“Josipović blagonaklon prema Karamarku”
Prve izjave predsjednika Ive Josipovića nakon što je Tomislav Karamarko izabran za predsjednika HDZ-a u SDP-u baš i nisu naišle na odobravanje. Josipoviću se zamjera što je istupio vrlo blagonaklono prema Karamarku, ocjenjujući ga kao političara koji je stalno pri vrhu i koji je uspješno plivao s Tuđmanom, Mesićem, Sanaderom i J. Kosor, a koji je kao ministar policije i s njim dobro surađivao.
SDP-ovci s kojima smo razgovarali predsjedniku Josipoviću zamjeraju prije izrečenu tvrdnju prema kojoj Karamarko u svojoj kampanji za šefa HDZ-a nije koristio usluge tajnih službi. U krugu SDP-ovaca koji čine sam vrh stranke smatraju da se pitanje korištenja obavještajnog aparata u stranačke svrhe nije dobro provjerilo. – Da je postojao ozbiljan nadzor, onda bi se vidjelo da su se šefovi centara SOA-e sastajali s Karamarkom dok je obilazio teren – optužuju iz SDP-a.
Predsjedniku RH to je zaključeno pitanje. – Čelnici dviju najvećih stranaka znaju koliko je ozbiljno vrijeme u kojem živimo i imaju osjećaj odgovornosti za našu budućnost – zaključuje Josipović.
Četiri pitanja za koja predsjednik traži suglasnost vlasti i oporbe
• Nastavak europskog puta
• Program ekonomskog razvoja
• Konsenzus o odnosima socijalnih partnera i radnim pravima
• O pitanjima radnih prava i politike plaća u dogovor treba uključiti sindikat i poslodavce
Foto: Davor Puklavec/PIXSEL
Izvor: Ivanka Toma / Vecernji.hr
Akademija-Art
