Milan Pelc: Theatrum humanum

milan pelc

milan pelc

U četvrtak, 6. lipnja, u 19,30, u Knjižnica Marije Jurić Zagorke, održava se promocija knjige povjesničara umjetnosti Milana Pelca ‘Theatrum humanum / Ilustrirani letci i grafika 17. stoljeća kao zrcalo vremena / Primjeri iz Valvasorove grafičke zbirke Nadbiskupije zagrebačke’.

Valvasorova grafička zbirka Nadbiskupije zagrebačke, koju je od njezina vlasnika, slovenskog (kranjskog) polihistora Johanna Weicharda Valvasora (1641.-1693.) koncem 17. st. otkupio zagrebački biskup Aleksandar Mikulić, ubraja se među najznačajnije kulturno-povijesne fondove grada Zagreba i Hrvatske. Važnost zbirke za proučavanje popularnih slojeva europske kulture 17. st. izravno potvrđuju ilustrirani letci i drugi grafički listovi obrađeni u ovoj knjizi, koji se riječju i slikom referiraju na svakodnevni život ljudi baroknoga doba. Svojim sadržajima i načinom njihova iznošenja oni su virtualna pozornica ljudskoga života. Mnogi ilustrirani letci alegorijskim ili satiričkim izražajnim sredstvima pridonose širokom valu društvenog discipliniranja suvremenika. Kao proizvodi masove publicistike i komercijaliziranih, odnosno ideologiziranih komunikacijskih strategija, mnogi imaju izvornu dokumentarno-povijesnu vrijednost u kojoj se očituju političko-propagandne tendencije svojstvene novovjekoj vizualnoj komunikaciji. To se u prvom redu odnosi na izvještaje o političkim zbivanjima, primjerice o ratovima s Osmanlijama u drugoj polovini 17. st. na tlu Hrvatske, Ugarske i Austrije, ili na vijesti o različitim događajima vezanima uz cara Leopolda I. i vladarsku kuću.

Ilustrirani letci i druge grafike iz Valvasorove zbirke predočavaju svekoliku širinu barokne radoznalosti koja uključuje otvorenost tadašnjih čitatelja svim fenomenima pojavnoga svijeta – od carskih insignija do kometa i malformiranih ljudi. Premda je u velikoj mjeri prožeta empirijskim promatranjem zbilje, ta je radoznalost još uvijek podložna impulsima iracionalnosti i fantastike koji u svijesti europskog čovjeka imaju duboke, arhetipske korijene. Stoga su ilustrirani letci i grafički listovi uistinu svojevrsno zrcalo svoga vremena, koje omogućava bolje razumijevanje mnogih crta njegova karaktera, od kojih su neke još uvijek prepoznatljive u psihologiji našega vlastitog doba.

Milan Pelc (Sisak, 24.XI. 1958.), povjesničar umjetnosti, diplomirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je magistrirao 1988. i doktorirao 1992. Kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt boravio je na sveučilištima i znanstvenim institutima u Tübingenu, Parizu, Beču i Münchenu, te u više navrata u Wolfenbüttelu kao stipendist Hercog August Bibliothek. Radio je kao knjižničar u Odjelu starih i rijetkih knjiga i rukopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a od 1993. zaposlen je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, na kojem je ravnatelj od 2003. godine. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu istoga Sveučilišta.

Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, održao niz predavanja u zemlji i inozemstvu, organizirao međunarodni simpozij posvećen Juliju Kloviću 1998., te I. i II. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti u Zagrebu (2001. i 2006.). Uredio je više znanstvenih zbornika i preveo niz knjiga i tekstova teorijske povijesti umjetnosti s njemačkog jezika. Dobitnik je godišnje Državne nagrade za znanost 1999. godine. Glavna područja istraživanja: povijest vizualne kulture (posebice grafike), starija teorija likovnih umjetnosti, umjetnost novoga vijeka u Hrvatskoj. (Foto: Ranko Šuvar/CROPIX)