Miroslava Krležu ne treba čitati samo kao hrvatskoga pisca već kao velikoga europskog pisca, poručeno je s međunarodnog znanstvenog skupa „Krleža danas“, koji je danas počeo u Leksikografskom zavodu koji nosi njegovo ime, a gdje je istodobno otvorena i prigodna izložba posvećena Krležinom stvaralaštvu
„Krleža je važan pisac jer njegovi tekstovi imaju važnu europsku perspektivu kao što su to primjerice ‘Povratak Filipa Latinovića’, ‘Banket u Blitivi’ ili ‘Zastave’“, rekao je šef katedre za slavistiku sa Sveučilišta u Mainzu Alfred Gall dodajući kako se upravo stoga Krležu ne treba čitati samo kao hrvatskoga pisca već kao velikoga pisca u okviru europske kulture.
Danas možda na drukčiji način razmatramo njegove marksističke tekstove, no u njegovom dramaturškom stvaralaštvu, ciklusu Glembajevi ili pak prozi vidimo koliko je on bio velik intelektualac europskih dimenzija, ocijenio je Gall.
Naglašavajući kako se Krležino stvaralaštvo može ravnopravno mjeriti s europskim kulturnim stvaralaštvom onog vremena Branko Aleksić s Međunarodnog udruženja interakcija psihoanalize u Parizu prisjetio se i Krležine rečenice „Nadam se da će nas generacije iz 2014. godine razumjeti“, kojom se, kako je rekao, Krleža već tada projicirao u budućnost. „Krleža je svoju misao vezivao za trenutak, za aktualnost i za Europu danas“, ustvrdio je Aleksić koji je francuski interes za Krležino stvaralaštvo vezao uz misao i stvaralaštvo još jednog velikog europskog pisca Jeana Paula Sartra, čija se „Mučnima“ pojavila paralelno s Krležinim Filipom Latinovićem.
Urednik Leksikografskog zavoda Tomislav Brlek podsjetio je kako je u svibnju ove godine u Beogradu, na ‘Festivalu 1 pisca’ središnja tema bio Krleža, rekavši kako je današnji skup i zagrebačka izložba, koja je prenesena iz Beograda, završni dio velikog projekta o Krleži. Želimo reći da u znanstvenoj zajednici i izvan Hrvatske postoji zanimanje za Miroslava Krležu i to i kod mlađih istraživača, što pokazuje da je interes za Krležu stvar sadašnjojsti i budućnosti, a ne prošlosti, rekao je Brlek.
Urednica Književnog programa Kulturnog centra Beograda Olivera Stošić Rakić napomenula je kako se ovakvim projektima beogradska publika prisjeća onih zaboravljenih pisaca koji su imali velik utjecaj na stvaranje „beogradskog duha“. Krleža je zasigurno takav pisac koji je utjecao na identitet Beograda, a izložba priča priču o odnosu Krleže prema Beogradu od trenutka kada je došao kao, uvjetno rečeno, netko tko nije bio dobrodošao, pa sve do trenutka kada je ispraćen ovacijama kao veliki i važan jugoslavenski pisac, zaključila je Stošić Rakić.
