Mersin spreman za Mediteranske igre

mersin

Sve je spremno za početak XVII. Mediteranskih igara u turskom Mersinu na kojima će od 20. do 30. lipnja nastupiti 3.043 sportaša iz rekordne 24 zemlje Europe, Afrike i Azije među kojima i 102 hrvatska sportaša

Natjecanja će se održati u 27 sportova, a prvi put na Mediteranskim igrama sudjelovat će i sportaši iz Makedonije. Hrvatske boje branit će 102 sportaša u 20 sportova. Najviše natjecatelja imat će domaćin Turska, 428, zatim slijede Italija sa 420 i Francuska sa 267 sportaša.

Za razliku od gotovo ‘ratne’ situacije u Istanbulu, na jugoistoku Turske sve je mirno i dosad nije bilo nikakvih prosvjeda, a domaćini uvjeravaju kako niti neće.

U Mersinu nema nikakvih problema. Situacija je posve normalna. Sportaši i svi naši gosti bit će posve sigurni, rekao je glasnogovornik Mediteranskih igara.

Zanimljivo, Mersin je na glasovanju prije četiri godine u Pescari dobio daleko manje glasova od grčkog Volosa i naše Rijeke, koja je tada imala četvrtu neuspješnu kandidaturu. No, kako je Volos zbog zbog velike ekonomske krize u Grčkoj odustao od MI-ja, u novom glasovanju Mersin je dobio Igre u konkurenciji španjolske Tarragone i glavnog grada Libije Tripolija.

Mersin je, unatoč kratkom roku za pripreme, objeručke prihvatio organizaciju Igara zemalja mediteranskog bazena, kao drugi turski grad nakon Izmira 1971.

Mersin je grad u južnoj Turskoj s nešto manje od milijun stanovnika, najveća je turska luka, veliki sveučilišni centar s više od 30.000 studenata, a blizu grada se gradi i prva nuklearna centrala u Turskoj.

Proračun Igara u Mersinu veći je od 200 milijuna eura. Četrdeset milijuna utrošeno je u gradnju čak dva Mediteranska sela, a 80 milijuna u gradnju potpuno novih borilišta, među kojima je i stadion u Yenisehiru od 25.000 mjesta na kojemu će biti svečanost otvorenja Igara 20. lipnja.

Iako su imali samo 18 mjeseci za organizaciju, što je iznimno kratak rok za organizaciju jednog velikog multisportskog natjecanja, Turci su se odlučili na izgradnju 11 potpuno novih od ukupno 54 borilišta, a još na 28 je napravljena rekonstrukcija.

Predsjednik Organizacijskog odbora Igara je turski ministar sporta i mladeži Suat Kilic, koji se pobrinuo da svi radovi budu dovršeni do početka Igara. Ministar Kilic očekuje najmanje 200 tisuća posjetitelja za vrijeme MI-ja, što je broj jednak godišnjem broju turista koji posjete Mersin.

Uz Mersin, veliki dio natjecanja ugostit će 70-ak kilometara udaljena Adana, u kojoj će biti malo manje od 1000 sportaša. U Adani će se tako za medalje boriti hrvatski rukometaši i rukometašice, a tu će biti i veslačka i kanuistička natjecanja.

Gradovi Erdemil i Tarsus bit će domaćini nogometnog turnira, a u Erdemilu se nalaze i streljane na kojima će u boj za medalje gađati Giovanni Cernogoraz i Snježana Pejčić. Možda i najbolje uvjete na igrama imat će jedriličari koje će ugostiti predivna marina u središtu Mersina, najveća na istočnom dijelu Mediterana s 500 vezova na moru i još 500 suhih vezova.

Dosadašnje Mediteranske igre

Prve Mediteranske igre održane su 1951. u egipatskoj Alexandriji, a na njima je nastupilo 734 sportaša iz deset zemalja, no nijedna sportašica.

Ovo natjecanje predložio je Muhammed Taber Pasha, predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora, za vrijeme ljetnih Olimpijskih igara 1948. godine. Prvih deset Mediteranskih igara (1951.-1991.) održavane su godinu prije ljetnih Olimpijskih igara. Od 1991. odlučeno je da se Mediteranske igre održavaju godinu poslije OI-ja. Sportašice su prvi put nastupile na MI-ju u Tunisu 1967. kada su od 1249 sudionika 38 bile žene.

Posebnost ovih Igara je i mogućnost malih država da osvoje medalju. Nema nijedne države čiji predstavnik nije osvojio barem jednu medalju, pa čak i države poput Libanona i San Marina imaju osvojenu medalju. Medalju nema još samo Makedonija koja će u Mersinu debitirati na MI-ju.

Službeni logo Mediteranskih igara, koje se zovu i Olimpijske igre Sredozemlja, sastoji se od tri kruga koji simboliziraju tri kontinenta čije se države natječu. Izradio ga je ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić radeći rješenje za Sredozemne igre kojima je domaćin bio Split 1979.

DOSADAŠNJE MEDITERANSKE IGRE:

I. 1951 Alexandria (Egi) – 10 zemalja, 734 sportaša
II. 1955 Barcelona (Špa) – 10 – 1.135
III. 1959 Beirut (Lib) – 11 – 792
IV. 1963 Napulj (Ita) – 13 – 1.057
V. 1967 Tunis (Tun) – 12 – 1.249 (1.211 sportaša / 38 sportašica)
VI. 1971 Izmir (Tur) – 14 – 1.362 (1.235 / 127)
VII. 1975 Alžir (Alž) – 15 – 2.444 (2.095 / 349)
VIII. 1979 SPLIT (HRV) – 14 – 2.408 (2.009 / 399)
IX. 1983 Casablanca (Mar) – 16 – 2.180 (1.845 / 335)
X. 1987 Latakia (Sir) – 18 – 2.180 (1.845 / 335)
XI. 1991 Atena (Grč) – 18 – 2.762 (2.176 / 586)
XII. 1993 Languedoc (Fra) – 20 – 2.598 (1.994 / 604)
XIII. 1997 Bari (Ita) – 21 – 3.803 (2.999 / 804)
XIV. 2001 Tunis (Tun) – 23 – 3.041 (2.002 / 1.039)
XV. 2005 Almeria (Špa) – 21 – 3.214 (2,134 / 1,080)
XVI. 2009 Pescara (Ita) – 23 – 3.368 (2,183 / 1,185)

HRT