Mate Sabljić: Fragmenti za portret jednog grada

Pogledajte galeriju radova!
FRAGMENTI ZA PORTRET JEDNOGA GRADA

Rekoše nekada davno da je ljudsko tijelo sebe otkrilo prvo u skulpturi i kao takvo počelo komunicirati sa okolinom. Ja u skulpturi otkrih “govor“ oblika koji mi je omogućio da iskažem sve ono što nosim u sebi i da to donesem na svjetlo dana, tu proživljenu patnju jednog grada, grada koji iznjedri svoje mučenike i heroje, a oni svojom hrabrošću i ljubavlju prema domu i Domovini iskazaše neviđeno herojstvo. Vukovar je ušao u našu svijest i hrvatsku povijest kao grad koji je sa svojim braniteljima promijenio tijek rata, slomio kičmu velikosrpskog agresora i time omogućio uspostavu slobodne i nezavisne republike Hrvatske.

To vrijeme herojstva,neviđene ljudske patnje, stradanja, progonstva i zatočeništva podsjeti me na znak križa koji u davno vrijeme bijaše oružje u službi sramoćenja i mučenja, ali gle čuda, Onaj koji na njemu otrpi muku i smrt taj isti križ „pretvori“ u nadu i spas. Tako je i vukovarsko stradanje znak novoga doba gdje kalvarijski put biva okrunjen s krunom slobode. Na toj kruni kao dragulj blista i „Vukovarski dragovoljac“ pa je i ova skulptura djelo s kojom odajem priznanje svima koji su nesebično stali na branik Domovine kada je bilo najteže. Budućnost su nam osvjetlili divnim primjerima hrabrosti i domoljublja i nemalomžrtvom tijekom domovinskog rata.

U vremenu sve većeg straha od neizvjesne budućnosti i sve više nametnutoga zaborava neka ovo „Vukovarsko trojstvo“ bude podsjetnik na jedno herojsko vrijeme,vrijeme križa sa koga raspeti Isus Krist svoju desnu ruku probodenu i našim grijehom pruža vukovarskom stradalniku koji mu predaje vučedolsku golubicu. Golubica u svojoj prirodnoj nedužnosti je slikovit znak milosti, poniznosti, krotkosti i ljubavi. U biti to je ta napaćena duša hrvatskoga čovjeka odana do bola onome koji je najbolje poznaje, onome kojem pripada sva istina ovoga svijeta. Isusa Krista sa lijeve strane dodiruje ožalošćena majka, majka svih nestalih i pobijenih sinova. Ona svoj mir i utjehu nalazi u dodiru skuta. Onoga koga dodiruje u njega i vjeruje. To trojstvo pod križem u patnji zajedno postaju braća jer su sve barijere koje su ih dijelile u životu sada pale pred nevoljom koja ih je zadesila. Jedni drugima postadoše oslonac. Tu se njihova srca dodiruju i uzajamno tješe i ohrabruju.

Nakon završetka drugog svjetskog rata Europa je otkrila užas, stravične slike koncetracijskih logora i masovnih grobnica, i tada rekoše;“Nikada više genocida i masovnih stradanja na tlu Europe“. No na žalost kako to već u životu biva velik je raskorak između riječi i djela. Dogodila se okupacija Vukovara pa nastaše logori; Mitrovica, Stajićevo, Niš, Begejci i još brojna stratišta i mučilišta. Pa ta „uljudbena“ Europa nesložna i podjeljena zbog raznoraznih interesa zatvori oči pred kulturocidom i genocidom koji se dogodi na ovim prostorima. Zato ova skulptura “Europa 9l.“ je podsjetnik toj i takvoj Europi. No, ova skulptura je ponajprije spomenik svim stradalnicima i uznicima koji za Hrvatsku dadoše ono najvrijednije što imaju, a to je zdravlje i svojživot.

„Mučeništvo Ivana Janka“. Ova skulptura nam govori o svireposti i rijetko viđenoj okrutnosti rušilačke armade. Ona se temelji na istinitom događaju. Kada je zarobljen vukovarski branitelj biva pribijen na željeznički vagon, gađaju ga tromblonom da bi na kraju od njega ostale čitave samo šake.

„Kad vam oduzmu sve ostat će vam dvije ruke, sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači“. Ova poruka hrvatskom katoličkom puku blaženog Alojzija Stepinca kao da je bila predznak i ovom užasnom činu,pa nas smrt ovoga branitelja obvezuje da sklopimo svoje i njegove ruke u molitvi na slavu Bogu i Domovini.

„Ranjeni grad„ postao je hrvatska Masada i na njegovim ranama nastala je pobjeda dobra nad zlim.Vidljive ožiljke nosi i „Vukovarski vodotoranj“ jedan od simbola grada.

Tu su i“Ovčara I.“ i „Ovčara II.“. Te dvije skulpture utjelovljuju povijest jedne nečovječnosti i okrutnog zvjerstva. To zvjerstvo u svojoj patološkoj mržnji iskaza svu “moć“ zla nad nemoćnima. Iza toga čina ostala je tamna noć i tragovi tenkovskih gusjenica.

Kada je oružje utihnulo a nebo pocrnilo “Vukovarac“ je krenuo u progonstvo. Naslonjen na kotač on zdušno prihvati taj simbol skitalačkih naroda. Ne svojom voljom nego sudbinom koju mu nametnu velikosrpski agresor,progonstvo mu posta način života.

O ovome svemu što je napisano bolje će posvjedočiti moje skulpture u kojima ne tražite ljepotu. Nju ostavimo estetičarima, a ovu moju ogoljenu ekspresiju prihvatite kao fragmente iz vremena kada je pred očima svijeta umirao jedan grad. Čelik ga je razarao i čelik ga stvori u skulpturi kao zapis, kao poruku nama ljudima, poruka jednog davanja, jedne ljubavi prema Domovini i svome gradu.

Mate Sabljić

POPIS IZLOŽENIH SKULPTURA

1. Europa 91. visina 51cm

2. Mučeništvo Ivana Janka visina 7Ocm

3. Vukovarski vodotoranj visina 34cm

4. Vukovarsko trojstvo v. x š. 1O6 x32cm

5. Vukovarac, visina 58cm

6. Ovčara I., visina 44cm

7. Ovčara II., visina 46cm

8.U spomen vukovarskom dragovoljcu, visina 18cm

9. Eshuminacija, visina 35cm

1O. Ranjeni grad, visina 3Ocm

11. Vukovarska tragedija, visina 45cm

12. Portret grada, v x š 1OOOx89cm

Mate Sabljić, sin pok. Joze i Vinke r. Ćosić, rodio se 15. rujna 1952. u Buhovu (Široki Brijeg). Djetinjstvo provodi u Bapskoj (Vukovar). U Borovo-Naselju pohađa industrijsku školu. Roditelji mu nakon višegodišnjega rada u Njemačkoj sele iz Bapske u Brodsko Vinogorje. Mladi Mate provodi zajedno s njima nekoliko godina. Pred domovinski rat stalno se nastanjuje u Puli. U „Uljaniku“radi kao argonski zavarivač. Jedno vrijeme provodi i u hrvatskim braniteljskim redovima. Njegov raskošni talent prepoznaje učiteljica u pučkoj školi i usmjeruje ga u svijet likovnoga stvaranja. Mate je zapaženi slikar i pjesnik. Ipak najveći uspjeh postiže svojim skulpturama među kojima posebno mjesto zauzima zanimljiv zaokruženi sakralni ciklus Križnoga puta “S teškim križem cijele jedne nacije“. “Variranjem tvrdih i mekih naglasaka, ispunjenih i praznih ploha, gipkih ritmičkih poteza izražajno ostvaruje vrijednu skulptorsku transformaciju izrazite duhovnosti“, tako ga predstavlja Branko Mrkušić na izložbi u Rovinju, ožujka mjeseca 2OO5. Naizvan staložen i miran, u nutrini je “užarena masa koja neprestano ključa“. Čini se da upravo to objašnjava i “njegovu eruptivnu umjetničku snagu koja se stalno pretače u slike, pjesme i skulpture“, karakterizira ga Ante Dujić na izložbi u Rovinju, u lipnju 2OO3. Iz njegovih likova muke iščitavamo patnju kroz koju je prošao hrvatski narod u domovinskome ratu. Dva je krupna djela, do sada, Sabljić već ostavio za sobom -Spomenik poginulim pripadnicima HRM u akciji Maslenica, u Novigradu kraj Zadra te svoga Raspetoga Isusa Krista, u krajnjem selu hrvatskoga istoka, u njegovoj Bapskoj. Njegovo djelo na koje je posebno ponosan, Glava Krista, predano je na dar sv. Ocu papi Ivanu Pavlu II., za njegova posjeta Hrvatskoj, u listopadu 1998. godine. Član je Matice Hrvatske. Živi i radi u Puli.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

1997. – Pula,Dom hrvatskih branitelja

1998. – Pazin,Spomen-dom Pazin

– Bapska, Osnovnaškola

– Slavonski Brod, Franjevački samostan

– Barban, “Trka na prstenac“

1999. – Ljubljana, Slovenija, prodavaonica “Borovo“

– Celje, Slovenija, Celjski dom

„Dan podjetja Borovo Trade“

– Maribor, Slovenija, prodavaonica “Borovo“

– Celje, Slovenija, prodavaonica “Borovo“

– Novigrad, Velika vijećnica

– Vukovar, Gradski muzej

2000. – Ilok, Gradski muzej

– Pula, Dom hrvatskih branitelja

Izložba je upriličena povodom proslave 144.obljetnice brodogradilišta Uljanik

2001. – Osijek, Galerija „Kuna“

– Osijek, Vojarna „Drava“

2002.-Vodnjan,Omladinski dom

– Labin, Narodni muzej

2003. – Poreč, Galerija “Zuccato“

-Rovinj, izložbeni salon Hrvatskog kulturnog doma

– Pula, Dom hrvatskih branitelja

Izložba je upriličena povodom proslave 147.obljetnice brodogradilišta Uljanik

2005. – Rovinj, izložbeni salon Hrvatskog kulturnog doma

2009.-Slavonski Brod,župa uznesenja BDM,Brodsko Vinogorje

2012.- Pula, Dom hrvatskih branitelja – Katedrala uznesenja BDM

Izložba je upriličena povodom dvadesetprve obljetnice pada Vukovara

Izložba je pod pokroviteljstvom HVIDR-e I Udruge logoraša iz Pule.