Umjetnički paviljon
, Ulica kralja Tomislava 22, ZagrebRetrospektiva
od 18. 11. 2010. (u 19.00 sati) do 23. 01. 2011.
Na izložbi se predstavlja oko 170 djela iz svih faza umjetnikova rada, a mnoga će od njih publika i kritika (neka i antologijskog karaktera) imati priliku vidjeti po prvi puta. Umjetnine su prikupljene iz najznačajnijih hrvatskih galerija i velikog broja privatnih zbirki.
Marijan Trepše (1897. – 1964.) nedvojbeno je jedna od ključnih ličnosti hrvatske umjetnosti 20. stoljeća. Javio se vrlo rano i bio odmah zapažen kao izniman talent, a njegov udio na izložbama Proljetnoga salona smatra se važnim. Zajedno s Uzelcem, Gecanom i Varlajem predstavlja sponu koja će rano umrloga Miroslava Kraljevića učiniti protagonistom prvoga vala moderne i aktualizirati kako njegovu ekspresivnost približivši je aktualnome stilu, tako i Kraljevićevo tumačenje Cézanneove doktrine. Trepšea su generacijski prijatelji smatrali da se svojim ranim radovima, crtežima, grafikama i slikama najviše približio Kraljevićevu osebujnu stilu.
Godine 1914. upisao se na Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt, na slikarski odjel kod Bele Čikoša Sesije. Na studij u Prag odlazi 1918. godine gdje tijekom te i slijedeće godine pohađa akademiju. U Pragu se ponovno susreće s Uzelcem, Varlajem i Gecanom. Njih četvorica tvorit će tzv. Grupu četvorice, odnosno Prašku četvoricu koja će od 1919. do 1921. dati iznimno važno obilježje izložbama Proljetnog salona. Od 1920. do 1922. boravi u Parizu i pohađa Académie de la Grande Chaumiére. Osim slikarstva i grafike, Trepše se sredinom dvadesetih intenzivno bavi kazališnom scenografijom (poglavito u HNK u Zagrebu) i izradom nacrta za vitraje.
Trepšeovo je mjesto odavno valorizirano i pozicionirano na sam vrh naše umjetnosti prošloga stoljeća. Od njegove posljednje retrospektive prošlo je 35 godina pa je predstojeća izložba u Umjetničkom paviljonu prilika za novu interpretaciju impozantnog Trepšeovog opusa. Na izložbi će biti predstavljeno oko 170 djela iz svih umjetnikovih faza, a mnoga će od njih publika i kritika (neka i antologijskog karaktera) imati priliku vidjeti po prvi puta. Umjetnine su prikupljene iz najznačajnijih hrvatskih galerija i velikog broja privatnih zbirki. Nakon održanih retrospektiva u Umjetničkom paviljonu tijekom proteklih deset godina Gecana i Uzelca, Trepšeova retrospektiva dati će mogućnost odnosa iščitavanja međusobnog umjetničkog odnosa ovih velikana hrvatske umjetnosti koji su u mnogim aspektima odredili nacionalnu umjetnost trećeg i četvrtog desetljeća prošlog stoljeća.
Akademija-Art.hr
05.11.2010.
