Maribor – Međunarodna izložba keramike


Dori Schechtel Zanger
 

Međunarodna izložba keramike u Mariboru

 

Predstavi se onim u čemu si najbolji

 
Maribor, europska prijestolnica kulture 2012. ugostit će u sklopu svog bogatog kulturnog programa i međunarodnu izložbu keramike koja će se pod naslovom Predstavi se onim u čemu si najbolji otvoriti u Sinagogi Maribor, 5. travnja 2012 u 18 sati
 
Na inicijativu Dunje Bezjak i Marije Barić, promotorica hrvatsko-slovenske kulturne suradnje, izložbu su organizirali Center judovske dediščine Sinagoga Maribor i KERAMEIKON, Hrvatsko keramičarsko udruženje. Izložba je povezala grad Maribor kao prijestolnicu kulture 2012. i IV. Međunarodni festival postmoderne keramike čija će glavna manifestacije CERAMICA MULTIPLEX 2012. i ovaj put okupiti velik broj najboljih umjetnika keramike iz cijelog svijeta.


Sygalle Giveon Leshman

U Mariboru će u sklopu ove izložbe biti predstavljeni izabrani izraelski umjetnici od kojih su većina članovi CAAI – izraelskog umjetničko-keramičarskog udruženja: Ester Alterman, Ester Beck, Rachel Cadmor, Elisabeth Cohen, Schamai Gibsch, Zahara Harel, Raya Hizi, Irit Lepkin, Yael Roll, Etty Spindel, Dori Schechtel Zanger i Shulamit Teiblum Millar.

Na izložbi sudjeluju i Sygalle Giveon Leshman, Magdalena Hefetz, Michal Ityel SandlerMartha Rieger, umjetnice koje su svoje radove darovale KERAMEIKONOVOJ zbirci suvremene svjetske keramike nastaloj u razdoblju od 2002. do 2009.godine.
Organizatori izložbe 10. lipnja, u Mariboru priređuju i jednodnevni susret slovenskih i hrvatskih keramičara.
Izložba izraelskih umjetnika može se razgledati do 15. lipnja, u Mariboru, od 25. kolovoza do 31. listopada u Gradskom muzeju Varaždin te od 16. studenoga 2012. do 6. siječnja 2013. u KulturZentrumu u austrijskom gradu Kapfenbergu, a u sklopu velike međunarodne izložbe CERAMICA MULTIPLEX 2012.
U trojezičnom katalogu koji prati izložbu Predstavi se onim u čemu si najbolji uvodne tekstove napisale su Marjetka Bedrač koordinatorica i organizatorica kulturnog programa Sinagoge Maribor i Blaženka Šoić Štebih, predsjednica KERAMEIKONA i članica Međunarodne akademije za keramiku iz Ženeve.


Elisabeth Cohen

Kada se prije dvije godine na prijedlog Dunje Bezjak, velike ljubiteljice i promotorice slovensko-hrvatske kulture, začela ideja o kulturnoj suradnji Centra judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor i KERAMEIKONA, Hrvatskog keramičarskog udruženja, suradnici obje institucije našli su se ispred zanimljivog izazova: kako povezati kulturno djelovanje obje institucije, od kojih se jedna bavi proučavanjem i prezentiranjem židovskog kulturnog nasljeđa, a druga je organizirana kao neprofitno umjetničko udruženje keramičara i drugih kulturno-umjetničkih stvaralaca, koji nastoje razviti i promovirati keramiku kao jedan od temeljnih likovnih medija. Na temelju ciljeva obaju projektnih partnera na kraju je zasnovan projekt Predstavi se onim u čemu si najbolji, i to kao projekt, u okviru kojeg želimo slovenskoj i hrvatskoj javnosti predstaviti suvremenu umjetničku produkciju izraelskih stvaralaca u keramici.

Keramika, kako zajedničkom riječju nazivamo proizvode od pečene gline, jedan je od najstarijih materijala kroz koje čovjek ostvaruje svoje manualne umjetničko-obrtničke, pa i samo umjetničke potencijale. Najranije predmete napravljene od keramike, među koje se ubraja i poznata Venera iz Dolníh Věstonic, moguće je datirati u vrijeme tzv. kulture gravetijen (približno 30–20 000 pr. Kr.). Pronađene su figurine ljudskih i životinjskih oblika vjerojatno bile samo obrednog karaktera, dok su tek prve poljodjelske kulture keramiku počele upotrebljavati i za svakidašnju uporabu (npr. posuda). Usporedno s izrađivanjem keramike postupno su se razvijala nova tehnološka pomagala i postupci koji su omogućavali proizvodnju novih vrsta keramike. Ujedno su se usavršavali i dizajnerski pristupi i tehnike te su tako već stari Egipćani, Kinezi i Japanci, te različite orijentalne kulture bili na glasu po izradi iznimno kvalitetne keramike. Posebnu su ulogu u razvoju keramike na europskome tlu zacijelo odigrali Grci. Svojim su majstorskim oblikovanjem i umjetnički dovršenom dekoracijom otvorili put estetsko-ornamentalnom i umjetničkom stvaranju u keramici. Sve u svemu – riječ keramika proistekla je iz grčke riječi ‘kéramos’ – u značenju glina odnosno glineno posuđe; kroz razvoj starogrčke keramike, posebice posuđa, zapravo i pratimo razvoj umjetnosti antičke Grčke.
Keramika je bez sumnje jedan od češće upotrebljavanih materijala, kojeg susrećemo u svakodnevnoj uporabi – kao proizvod serijske produkcije za najrazličitije namjene – i kao medij za izradu unikatnih umjetničkih proizvoda. Moguće ju je oblikovati na različite načine, a u konačnom izgledu odlikuju je čvrstina i otpornost jednako kao i krhkost i lomljivost. Upravo radi tih karakteristika vjerojatno je tako omiljena i među umjetnicima jer omogućava beskrajan broj mogućnosti estetskih i izraznih oblika. Kao samostalan likovni medij keramiku su koristili već neki od renesansnih majstora, među njima i Niccolò dell’Arca, Guido Mazzoni te kipari iz poznate umjetničke obitelji della Robbia. Luca della Robbia, začetnik obiteljske tradicije, navodno je tražio komponente koje bi njegove proizvode učinile izdržljivijima. Čak je i sam eksperimentirao i tako je eksperimentirajući izumio glazuru, koja se sastojala od oksida kositra, olovnog antimona te drugih minerala. Krajem 18. stoljeća u terakoti je stvarao jedan od posljednjih majstora polako već odlazećeg rokokoa – Clodion. Također umjetničku keramiku možemo pronaći i u opusima nekih od najpoznatijih predstavnika moderne umjetnosti, npr. Pabla Picassa i Joana Miróa.
Keramički se predmeti danas nalaze i u brojnim muzejskim i galerijskim zbirkama, bile to zbirke umjetničkih obrta, etnološke ili likovne zbirke. Keramika, naime, svojim oblikom, načinom izrade i dekoracijom te namjenom, omogućava uvid u razvoj različitih vrsta keramike, tehnika izrade i izvedbenih oblika, i time omogućava povijesnu rekonstrukciju tehnoloških i oblikovnih pristupa te otkriva duh i stilski ukus vremena u kojem je nastala. U tom kontekstu proizvodi od keramike imaju nedvojbeno dokumentarnu i umjetničku vrijednost, te ne iznenađuje što takvi proizvodi, s kojima su određeni društveni krugovi iskazivali svoj status (npr. skupocjeni porculan i druge keramičke posude, servisi za čaj i jelo, itd., prenosili su se iz generacije u generaciju), među kolekcionarima i ljubiteljima još i danas dostižu iznimno visoke cijene.
Kod pripreme projekta Predstavi se onim u čemu si najbolji, usredotočili smo se na keramiku kao produkt stvaralačkog procesa. Kroz izložbu tako predstavljamo 16 autora iz Izraela, od kojih su većina članovi CAAI – izraelskog umjetničko-keramičarskog udruženja. Izloženi radovi jasno prezentiraju umjetnički potencijal izabranog medija, dok istovremeno kod većine još uvijek prepoznajemo osnovne forme korištenih funkcija. Možda se čini da upravo dvojnost primjenljivog i estetsko-umjetničkog keramiku u usporedbi s drugim likovnim medijima donekle diskreditira kao oblik vrhunske odnosno elitističke umjetnosti te će se vjerojatno među pojedinim povjesničarima umjetnosti, kritičarima, umjetnicima i stručnom javnošću i dalje odvijati rasprave o tome je li keramiku u slučaju kada zadržava svoj uporabni oblik moguće percipirati kao umjetnost. Ovom izložbom pokušavamo takvu diskvalifikaciju nadići i pridružujemo se brojnim keramičarskim udruženjima te drugim srodnim kulturno-obrazovnim institucijama organiziranim diljem svijeta, koja nastoje svojim djelovanjem i aktivnostima, organiziranjem godišnjih, bijenalnih ili trijenalnih festivala suvremene keramike potaknuti zanimanje javnosti za takvu umjetničku produkciju te potaknuti umjetnike u daljnjem razvoju i traženju novih mogućnosti izražavanja kroz ovaj zanimljiv medij.
Raduje me što smo uspjeli realizirati projekt kroz kojeg su se povezali stvaraoci i kulturni djelatnici iz Slovenije, Hrvatske i Izraela. Promišljenim konceptom i vremenskim smještanjem ovim smo se projektom povezali i s dvije velike kulturne manifestacije koje se tijekom 2012. godine održavaju na ovim prostorima – s Europskom prijestolnicom kulture Maribor kao i IV. Međunarodnim festivalom postmoderne keramike, koji će se odvijati u Varaždinu od 25. kolovoza do 31. listopada. Posljednji će i ugostiti ovu izložbu.
Marjetka Bedrač


Ester Beck

Kroz punih deset godina svoga djelovanja KERAMEIKON, Hrvatsko keramičarsko udruženje organiziralo je mnogobrojne međunarodne izložbe koje su okupile vrlo velik broj umjetnika keramičara iz najrazličitijih krajeva svijeta.

Ove godine, u suradnji s Centrom za kulturno židovsko nasljeđe Sinagogom Maribor, priređena je u sklopu izložbe CERAMICA MULTIPLEX 2012., glavne manifestacije IV. Međunarodnog festivala postmoderne keramike, posebna žirirana izložba keramičara iz Izraela. U Izraelu je keramičarska scena prilično jaka i u suglasju je sa svim kretanjima na tom području u svijetu.
Naša izložba predstavlja svojevrstan reprezentativni uzorak te scene. Uz recentne radove poslane iz Izraela, na izložbi su i radovi koje su četiri izraelske umjetnice darovale KERAMEIKONOVOJ zbirci suvremene svjetske keramike, uz Yael Roll koja je na izložbi prisutna svojim novijim radom nakon sudjelovanja na izložbama u Varaždinu 2005. i 2009. godine. KERAMEIKONOVA zbirka sadrži 180 vrhunskih djela svjetskih keramičara i trajno će se izlagati u Varaždinu kao dio njegove kulturno turističke ponude.
Složenost života na trusnom području kao što je to Izrael – u latentnom stanju ni rata ni mira – kao i neizbrisivo sjećanje na holokaust, itekako su našli svoj odraz u umjetničkom izrazu umjetnika koji izlažu na ovoj izložbi.
Čovjek je samo figura na igraćoj ploči sudbine (Irit Lepkin), pogleda spuštenog prema tlu, nemoćan, depresivan, predan beznađu… Traume vjekovnih seljenja i čežnja za obećanom zemljom (Etty Spindel) donose i bojazan za gubitkom identiteta i opasnost od utapanja u masi, svijest da treba očuvati vlastitu jedinstvenost.
Osobne stresne situacije pretapaju se i u umjetničko djelo (Dori Schechtel Zanger). Upotreba boje i pomalo amerikanizirani pristup skulpturi, projekcija su «zamrznutih trenutaka» u sjećanjima. Tvarnost zbilje u suprotnosti je s krhkošću još dječje duše. Introspekcija i fokusiranje na zbivanja u vlastitoj unutrašnjosti postaju izvor ekspresije.
Gotovo neizbježna judaica u mnogim radovima odražava se jednako na predmetima za uporabu, poput svijećnjaka (Zahara Harel, Esther Alterman) vezanih uz specifične židovske blagdane ili čajnika (Raya Hizi). Ti predmeti nose svevremenske tradicijske simbole i ambleme koji svojim sadržajem povezuju židovski narod raspršen po svim meridijanima i paralelama. Prenoseći se s generacije na generaciju ove šifrirane poruke pomažu kolektivnom pamćenju u očuvanju sjećanja na tisućljetnu povijest stradavanja, uspona i padova naroda neobične sudbine ali i čudesne sposobnosti održanja.
Stvarajući djela na temu judaizma (Yael Roll) umjetnici želeći život poput ptica u jatu, istovremeno teže prepoznatljivosti, slobodi i individualnosti.
Nekima je keramika način i stil života (Rachel Cadmor), svoj odnos prema glini izjednačuju sa svojim odnosom prema ljudima.
Veliki izazov i stalna inspiracija umjetnika prirodom prisutna je kod većine keramičara pa tako i kod Izraelaca. Pustinja i njene neprestane mijene pod utjecajem vjetra i svjetla (Ester Beck), prirodi blizak japanski način oblikovanja šalice (Elizabeth Cohen) kao i organski oblici (Shulamit Teiblum-Millar) koji nose kristalne i porijeklom vulkanske glazure, uz uporabne posude (Shamai Gibsh), koje nose terru sigillatu, starorimski način obrade keramičke površine koja upravo doživljava 25. godišnjicu svoje renesanse, neki su od primjera za to.
Ako promotrimo i radove iz KERAMEIKONOVE zbirke (Magdalena Hefetz, Martha Rieger, Michal Ityel Sandler, Sygalle Giveon Lieshman) ustvrdit ćemo da je i u izraelskoj keramici kao i drugdje u svijetu, prije svega prisutna individualnost i raznovrsnost pristupa, praćenje aktualnih tendencija, primjena raznolikih tehnika ali i specifičnost vezana uz tradicijsko nasljeđe i povijest židovskog naroda.
Blaženka Šoić Štebih



Martha Rieger

Akademija-Art