Margareta Krstić, kroničar narodne baštine

Već četiri godine Margareta Krstić izlaže na 37. Međunarodnoj izložbi „100 Presepi“ u Bazilici Santa Marija del Popolo u Rimu gdje je ove godine izloženo 169 jaslica iz cijelog svijeta u raznim tehnikama od porculana, keramike, drva itd. koje dolaze iz raznih privatnih zbirki, vladinih agencija, lokalnih i nacionalnih inozemnih etnografskih muzeja i autorskih jaslica s ciljem promicanja drugih kultura preko brojnih stranih turista koji će ovu izložbu posjetiti do Sveta tri kralja. Izložena je Sveta obitelj po grobničkoj tradiciji koja će nakon zatvaranja izložbe biti u postavu Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici.

Margareta također već osam godina jedina iz Hrvatske izlaže na velikoj Međunarodnoj izložbi jaslica u tradiciji i kulturi u Areni u Veroni među 400 izlagača. Ove godine zložila je 115 skulptura od toga 30 Svetih obitelji odjevenih u stare hrvatske nošnje,  koje su simbol ovogodišnje izložbe.

Skulptorica Margareta Krstić u svojim je skulpturama iz keramike vezana za svoje interese spram Grobnika, kraja u kojem je rođena. To zaleđe hrvatskog primorja bogatstvom na razmeđi različitih kulturnih utjecaja, kontrasta rustike i urbanog daje, eminira, usađuje u habitus autorice spremnost upijanja različitosti te primjene bogatstva drugačijekg kao mogućnosti za stvaranje novih kvaliteta.  U umjetničkom djelovanju nametnula se temama koje oduševljavaju iskrenom snagom prezentacije i materije. Temu kako su živjeli i odijevali se naši stari, grobnička tradicija, viktorijanska moda u narodnom ruhu te božićne jaslice i Sveta obitelj različiti su opusi no čine cjelovit koncept narodne tradicije.

U ovogodišnjim jaslicama, svake ih godine nanovo obogaćujući novim podtematskim cjelinama, hrvatskim kraljevima, grobničkim težacima, riječkim morčićima i patricijama, daje osobit prikaz bogatstva hrvatske narodne baštine kroz narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Narodne nošnje Hrvatske bujaju neobičnim bogatstvom kulturne baštine hrvatskih krajeva u varijaciji oblika, materijala, izvedbi i kolorita. Te nošnje rječito govore o izvorištima i utjecajima kojima su kroz stoljeća opstajale u stalnoj modifikaciji osnove. Na prastare modele reflektirale su se povijesne mijene, kulturni utjecaji putem trgovine, pomorstva, ratovanja, vjerskih običaja i stilskih mjena od romanike do dvadesetog stoljeća. Utjecaji srednje i zapadne Europe, ali i dalekih krajeva Rusije, Turske i Maditerana djeluju uz refleksije Mađarske, Austrije, Češke i Venecije.  Tvore se tako tri tipa, panonski, dinarski i jadranski uz nošnje Hrvata van granica Hrvatske. Ženske su nošnje najčešće raznovrsnije i bogatije te variraju prema uporabi i životnoj dobi a kako im osobiteo u dvadesetom stoljeću prijeti industrijska moda polako odumiru kao svakodnevna odjevna kultura te bivaju čuvane kao nacionalno blago iz prošlošsti. Njihove likovne kvalitete  inspiracija su mnogim suvremenim dizajnerima poput Ottavia Missonia. Razlog više time za hvalu jest da osobite pristupom, djelovanjem kroz različitost keramičarske tehnologije i materijale, koloritom i umjetnički oblikovanom deskriptivnošću, ove skulpture kiparice Margarete Krstić bivaju izuzetna slika Hrvatske u svijetu, bogatstvom i različitošću kao pretpostavkama za moguć dijalog sa svima ističe u katalogu Theodor de Canziani.