Mali Uskrs u znaku 2. Festivala izvorne klapske pjesme

aklapela-sve klape

aklapela-sve klape

AKLAPELA 05.-07.04.2013.

Dubrovnik, 18. ožujka – U Dubrovniku će ponovno na Mali Uskrs odjekivati izvorna klapska pjesma. Drugo izdanje Festivala AKLAPELA održat će se od 05.- 07. travnja i to koncertima 05. i 06. travnja u Kazalištu Marina Držića s početkom u 20:00 sati, a u nedjelju, 07. travnja u Dominikanskom samostanu na rasporedu je koncert sakralne glazbe na poklon gradu, s početkom u 12:00 sati. AKLAPELA je festival izvorne klapske pjesme koji je nastao prošlu godinu, festival koji po svim svojim karakteristikama pripada Dubrovniku kao najboljoj nacionalnoj i međunarodnoj pozornici.

Aklapela njeguje isključivo acapella višeglasnu klapsku izvedbu autohtonih napjeva, upravo onih i onakvih kojima je UNESCO u prosincu prošle godine dodijelio status zaštićene nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

bunari

Umjetnički voditelj festivala, maestro Joško Ćaleta, odabrao je ukupno 12 klapa, 7 muških i 5 ženskih klapa koje su se proteklu godinu posebno istaknule svojim pjevanjem. AKLAPELA će ove godine ugostiti ženske klape: FA Linđo (dubrovačko područje), Neverin (splitsko-kaštelansko područje), Čuvite (srednjedalmatinski otoci), Ćakulone i Dišpet (zagrebačko područje), te muške klape: Subrenum i Kaše (dubrovačko područje), Cambi (splitsko područje), Bunari (šibensko područje), Kaleta (zadarsko područje), Kumpanji (južnodalmatinski otoci) i Grdelin (zagrebačko područje)

Ulaznice za 2. Festival AKLAPELA bit će u prodaji od 25. ožujka u agenciji Dubrovnik PartneR, Vukovarska 26 i putem www.ulaznice.hr po cijeni od 50,00 i 70,00 kuna za pojedinačnu izvedbu ili paket ulaznica za obje večeri po cijeni od 85,00 i 120,00 kuna.

AKLAPELA, festival naziva nastalog igrom riječi klapa i a cappella, je godišnji festival najvrijednijih klapskih ostvarenja kroz održavanje nekoliko a capella koncerata odabranih hrvatskih muških i ženskih klapa iz cijele Hrvatske.

lindjo

Namjera i koncept Festivala AKLAPELA je omogućavanje koncertnih izvedbi na način istovjetan ili blizak izvornom načinu stvaranja i izvođenja tradicionalne hrvatske klapske pjesme, bez mogućnosti zvučne kulise ili glasovne korekcije uz pomoć svemoguće elektronike. Odabirom ovih klapa pokrilo se sedam prepoznatljivih područja oblikovanih i određenih bogatim naslijeđem te aktivnošću najistaknutijih klapskih autora (kompozitora i obrađivača) kao i samim pjevanjem pojedinih klapa.

AKLAPELA se održava u tjednu po Uskrsu, za Mali Uskrs, u vrijeme buđenja i novih početaka. Klape su nakon Korizme odmorne i željne pjesme te imaju dovoljno vremena uvježbati program, a smještanjem Festivala AKLAPELA u predsezonu uklapa se u nastojanje i strategiju destinacije produživanja turističke sezone. Želje i plan organizatora je festival AKLAPELA i u nadolazećim godinama smjestiti u tjedan po Uskrsu.

Festival nema natjecateljski karakter, a srž projekta je predstavljanje najboljih te druženje autora, izvođača i voditelja s publikom.

Ovo je autorski Festival agencije Dubrovnik PartneR koja je ujedno i izvršni producent festivala AKLAPELA.

neverin

Klapsko pjevanje

Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu je poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji. Javlja se u pučkim slojevima društva kao rezultat sklada postojećeg duhovnog stanja u mediteranskim gradićima toga doba. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma) i postojanja klapa, do stručno postavljenog i organiziranog oblika pjevanja koji se u današnje vrijeme svojim načinom prezentacije više ubraja u stilove popularne nego tradicijske glazbe.

Polovicom 19. stoljeća, u Dalmaciji djeluju formalne i neformalne pjevačke družine koje preuzimaju termin klapa. Danas riječ klapa najčešće asocira na organizirane pjevačke skupine sa specifičnim a capella repertoarom dalmatinskih klapskih pjesama.

Razlike u formalnim i organizacijskim oblicima klape kroz povijest značajne su te se govori o tri modela klape: tradicijska (pučka), festivalska i današnja (moderna) klapa.

Najstariji klapski model, tradicijska (pučka) klapa, neformalna je skupina pjevača koji povremeno pjevaju te na taj način zadovoljavaju prvenstveno svoju ljubav prema pjevanju. Usmena tradicija i jednostavnost glazbenog izričaja (spontano pjevanje) glavne su karakteristike ovog klapskog modela. Tradicijska (pučka) klapa pjeva u raznim prilikama: “u konobama, na pijacama ili na pozicijama koje dobro akustički odzvanjanju, obično okruženi tipičnom mediteranskom arhitekturom, pjevaju i serenadu voljenoj djevojci, i u pauzama tokom ribanja ili drugih zajedničkih poslova” (Povrzanović, 1989:162). Usprkos dominaciji novih klapskih modela, promjenama u glazbenoj formi i izvođačkom kontekstu, glazbovanje tradicijskih klapa može se čuti u manjim (dalmatinskim) mediteranskim mjestima, obično među ljudima starije životne dobi. (Izvor: Ministarstvo kulture RH)