Ivan Obsieger, Iva Vladimirova i Plamen Daskalov (Counsellor, Embassy of the Republic of Bulgaria)
Ivan Obsieger
ivan.obsieger@gmail.com
Atelijer Lučko, Unčanska 2, Lučko (Zagreb)
dani otvorenog atelijera
Iva Vladimirova
Kako-Što-Tko…
od 23. 09. (u 19.00 sati) do 10. 10. 2011.
Na otvaranju izložbe
Kako-Što-Tko…
od 23. 09. (u 19.00 sati) do 10. 10. 2011.
Ivica Kiš, Iva Vladimirova i Ivan Obsieger (na otvorenju izložbe)
Pogledajte fotografije s otvorenja izložbe (foto: Nadica Eichhorn)!
Pogledajte galeriju radova!
Na otvaranju izložbe
„Početni postav jest osvjedočenost da put u spoznaju tajne umjetnosti vodi preko ‘Forme’. (…) Moć izraza je tajna i čarolija umjetničkog. Po svojoj ‘formi’ koja je zapravo granični jezik istine, umjetnička djela imaju transcendentni karakter.“
Mladen Labus
KAKO – ŠTO – TKO…
Uobičajeno se smatra da je forma (oblik i modus izričaja, zapravo i stil) osnovna postavka i uvjet umjetničkog u umjetnosti i da sve počinje i završava na (u) formi. No, što forma u sebi i sa sobom nosi i nije toliko važno, bilo ono uzvišeno ili banalno, efemerno ili krucijalno. Znači kako bilo biod bitnog značaja za umjetničko u umjetnosti!? Forma je formalna! Štoviše: – što (odnosno sadržina nošena formom, motiv (priča), temeljnost – razlog) ipak više utječe na formu nego obratno. Sadržaj je neprikosnoveno uplivan na realitet forme i njezinu egzistenciju, esenciju – ostvaraj; «okidač» je transcendencije. Ako umjetnik primarno, ili samo, krene od forme teško da će daleko stići. Pretpostavimo da je forma savršena, a sadržaj, sadržina (što) beznačajan. Nešto je u diskrepanciji. Možda se može na taj način postići «aha efekt», ali gotovo ništa više. Možda je moguće štoviše da sami dogradimo taj famozni što, ali to je ipak stranputica, ako ne i ćorsokak. I sada dolazimo do tog famoznog tko! Taj tko je kreator, stvaralac, stvoritelj (u svojoj osobnoj esenciji) koji će uobličiti (u-ostvariti) i formu i sadržaj i njihov konkordat, izronit će DJELO, i bez sumnje je presudno tko je to, tko je taj koji omogućava izranjanje ostvaraja. Forma i sadržaj umjetničkog u umjetničkom djelu pomalo su, moglo bi se kazati, u drugom planu (background), a presudno je TKO je to ne-što imao kazati. Način, forma, stil, sadržaj, motiv.., nastaju sami po sebi kao jedini mogući, kao posljedica. Svatko je rođenjem podložan genetskom ruletu, ali samo rijetki izvuku jackpot!
Tko je Iva Vladimirova (još) ne znamo! Da je vrsna i senzibilna slikarica, kreator, stvaralac, to znamo, vidljivo je. O njezinoj formi,(kako) pa i sadržaju (što) bez sumnjeje moguće ponešto zaključiti bez obzira što smo, kao i uvijek, u opasnosti da ne dohvatimo ono bitno i najvažnije. U čemu je vrsnost ili, štoviše, izvrsnost njenog slikarstva? Objašnjenje, definicija može biti raznolika i višeslojna ovisno o polazištu recepcije i iskustvenoj, doživljajnoj nataloženosti promatrača. Osnovna odlika slikarstva Ive Vladimirove je intenzivna orfičnost u boji. No to nije samo i gotovo neobuzdana pjevnost bojom, vrlo bogatim i raznolikim valerima, već je izuzetno upečatljiva neka vrsta čeznutljive ekspresivnosti. Iva na neki način kao da želi dohvatiti nešto što joj je obećano, ili, mogli bismo reći, što je svima nama obećano. (Orfej je, znamo, čudesno glazbovao, no njegova suština je bolna žudnja za Euridikom.) To što nam je obećano svojevrsni je misterij čežnje, lišenosti i boli orfičkog nedohvata*). No nije tuga i čežnja jedino što karakterizira to slikarstvo. Drugo lice je radost i zanesenost, gotovo epikurejskog ozračja. Mogle bi se naći mnoge i višeslojne poveznice u povijesti umjetnosti. Koji put je to koloristički lirizam jednog Matisse-a, suptilnost Bonnarda (fovistički), drugi put ekspresivnos kakva je u Kokoschke ili Konjovića ili senzualni udarac kista Mourica de Valamicka, pa i našeg Ignjata Joba. No to su sve reminiscencije i formalne poveznice, jer Iva Vladimirova je sasvim svoja, autentična, orfički raspjevana, istovremeno lirična i opora, svijetla i pozadinski mračna. Njezino slikarstvo je slijed širom otvorenih očiju, duboke, često eruptivno per-formirane duše i vjernosti navlastitom mnogoslojnom senzibilitetu.
Kako, što, tko neprikosnoveni je trijumvirat. U Ivinom slikarstvu jasno je vidljivo (u formi) kako. Ono što, može se (kroz formu) s malo truda i senzibiliteta neposredno osjetiti. No tko je Iva za sada još ne možemo znati, a ne zna ni ona sama, navlastito. Tek pretpostavljamo, slutimo..!
*) Jedna mogućnost etimologije jest da potječe iz praindoeuropskeriječi* orbhao- = biti lišen, od *orbh- = "odvojiti". Srodne su primjerice grčke riječi orphe = "tama", orphanos = "siroče", a i u engleskom orphan =" siroče". Moguće je da i dolazi od *goao = "žalovati", "pjevati divlje", "baciti čaroliju" /Wikipedija/
Ivan Obsieger, Atelijer Lučko, kolovoza 2011.
IVA VLADIMIROVA rođena je u Sofiji, Bugarska. Pohađala je i završila 1976. National Art School-„Ilija Petrov“ u Sofiji. 1985. Diplomirala je slikarstvo na National Art Academy, u klasi prof Ivana Kirkova. U periodu 1989.-1994. radila je kao asistent profesor na Odjelu crtanja i modeliranja na ABHI (Arhitecture and Building High Institut). 1991.-1993. bila je predavač na Architecture College kod ABHI. 1993.-1997. radi kao asistent profesor crtanju i slikanju na privatnoj akademiji „Zhul Paskin“. 1995.-1999. profesor je (Fine Arts) u 12-toj srednjoj školi “Ivan Asen II“. 2001.-2004. u zvanju je profesora slikanja na srednjoj školi Primjenjene umjetnosti. 2003-2006 radila je kao asistent profesor na odjelu „Plastic Arts“, New Bulgarian University, Sofija. Od listopada 2006. profesor je crtanja sa punim radnim vremenom na akademiji „New Bulgarian University“ (akademski program „Plastic arts and Architecture“, odio „ Fine Arts“ i „Design and Architecture“). Od 1987. član je UBA ( Union of Bulgarian Artists ). Živi i radi u Sofiji. Iva Vladimirova izlaže i aktivno djeluje u Bugarskoj, Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji. Njezini radove nalaze se u posjedu National Arts Gallery, galerijama u Sillistri, Kardjali, Plovdiv, Russe,Varna, te u privatnim i otvorenim za javnost zbirkama u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj, Austriji i Francuskoj.
UNČANSKA
U predgrađu čudno mjesto jedno
Ni jako lijepo ni jako bijedno
Svima koji tamo dođu je po volji
Da se osjećaju i ljepši i bolji
Tamo im misao bez zapreke plovi
U nadi da se ipak ostvaruju snovi
Dolazak tamo svima je na veselje
Jer umjesto zbilje vladaju želje.
Ivanu od Kalmana, lipnja 2006.
"Dani otvorenog atelijera" – održane izložbe: 1. Ivan Obsieger: "Materijalizirajući zvukove i ritmove prirode" – slike 2. Antonija Balić: "Izložba" – keramika 3. Ivan Branko Imrović: "Crtačev dnevnik" – slike i jedna skulptura 4. Darija Dolanski Majdak: "Oblaci tmasti i bijeli svijetle noću" – slike 5. Ivica Kiš: "Kompresija vremena – simulakrum prostora" camera obscura, fotografije. 6. Grupa mladih umjetnika iz Berlina: "Trotzdem da – ipak ovdje" – fotografije, video projekcije, dija instalacije 7. Marcela Munger: "Klasteri" – slike 8. Vendi Babeli: "A gdje je Vendi?" – slike 9. Hrvoje Ljubić: "U trenutku iskrenja",reljefi u bakru i srebru – crteži 10. Autoportreti profesora Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, iz Zbirke Klementa Lukina. 11. Bojana Švertasek: "Plein air – Bilješke akvarelom (uz more) i Zagorski bregi" keramika, slike12.Antun Vuksan: "Zagreb – Velika Gorica – Sveta Jana" – akvareli. 13. Romano Baričević: "U potrazi za sjetlom ili paradigma crnog" -kombinirana tehnika na platnu. 14. Atelijer (Brezovica) Lučko: "Na pragu 35.-te godišnjice zajedništva u raznolikosti" -slike, crteži. 15. Vlatko Vincek: "No name" – performans. 16. Ivo Šebalj: "Osamnaest tempera na papiru iz ciklusa GLAVE 2000." 17. Ante Despot: "Mala tajna kiparstva" – skulpture 18. Lidija Mauri: "Neko drugo sidrište" – slike 19. Davorin Radić: "Slikarev kiparski dodir" – skulpture i poneki crtež 20. Ivan Branko Imrović: "Modeliranje modusa" – terakota, gips, bronca 21. Zvonimir Zagoda: "Apstraktno u konkretnosti realiteta" – fotografije22. Ivica Kiš: "Vinorelli o5" – vinom slikane slike 23.Nenad Burcar: "Slike cvijeća" 24. Ivan Obsieger: "Četrdesetpet godina prije" – slike 25. Dario Pavljašević: "Pogled znatiželjnog oka" – skulpture, crteži 26. Zlatko Modrić: "Bol srebrom urešena" – slike 27. Davorin Žitnik Žito: "Suzna dolina silikona" -instalacija 28. Ksenija Richter Pušić: "Iza tog vela svjetlica li…" – slike na svili 29. Igor Gustini: "Na vrhu vala" – slike 30. Arsen Dedić: "Neslužbena muzika duha ili kozmička zaljubljenost" – slike i predstavljanje zbirke pjesama SLUŽBENA DUŠA 31. Renata Vranyczany Azinović: "Suspregnuta rasipnost" – keramoskulpture i slike 32. Zoran Pušić – Imota: "Zaljibljivost u viđeno" – slike33. Aleksandra Rotar: "Preskok preko rupe" -slike 34. Robert Ravnić: "2+2=4" – fotografije 35. Ivan Obsieger: "Slak, ladolež, Convolvulus" – fotografije 36. Robert Ravnić: "Portreti" – cb fotografija 37. Darija Dolanski Majdak: And forever skyline blue – slike 38. Grupa autora: vinorelli, slike vinom 39. Eduardo Barbici: Iberijski odzvuci – slike 40. Ivančica Cvitić Znidarčić: Kao za let, mjestimice – porculan 41. Ivan Obsieger: DVORAC BREZOVICA, freske, (re)kapitulacija propadanja, fotografije 42. Nadica Eichhorn: Dio arhipelaga, keramika 43. Galerija "Kristofor Stanković, DVORAC BREZOVICA 44. Raul Goldoni: Aktovi – crteži 45. Zoran Pušić – Imota: "Sto minijatura u dosluhu", slike 46. Erzsébet Mezei: "Šapat tuge – osmjeh sreće", grafike 47. Iva Vladimirova: «Kako – što – tko», slike
Izložba je ostvarena zahvaljujući potpori Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Zagreba, Art studija Azinović i Eltekora d.o.o.
Impressum
Nakladnik: Atelijer Lučko – Za nakladnika: Ivan Obsieger – Urednik kataloga: Ivan Obsieger – Postav izložbe: Kiš, Eichhorn – Priprema i tisak: Art studio Azinović – Naklada: 300 primjeraka
Akademija-Art.hr
17.09.2011.
