Skip to content

„Likovna republika“ izlaže u Varaždinu

Udruga „Likovna republika“ izlaže u Varaždinu

Zavidan broj uzvanika okupio se u varaždinskome Mercator Centru, kako bi popratio otvorenje izložbe članova udruge Likovna republika.

Pogledajte galeriju 70 fotografija!

Iako je sjedište udruge, kao i vlastita galerija stacionirana u Svetom Martinu na Muri, želja matičnih likovnih umjetnika bila je da udruga izađe iz lokalnih okvira te predstavi svoje djelovanje varaždinskoj publici. Stoga je ova godišnja izložba realizirana u suradnji s Likovnom udrugom Varaždin, a čiji je predsjednik Dražen Pavlović vještim preinakama jednog od trgovačkih prostora na katu Mercator Centra, istog uspješno pretvorio u zanimljivi izložbeni salon. On se publici i obratio u svojstvu realizatora i moderatora izložbe te riječ prepustio recenzentici,  Gordani Kokanović – Krušelj, koja se ukratko osvrnula na rad Likovne republike.

Prof. Kokanović- Krušelj izrazila je svoje osobno i stručno viđenje ovog likovnog postava te na kraju svoga izlaganja konstatirala » kako upravo niz pristupa i senzibiliteta, koncepcijske i estetske različitosti daju draž ovakvim predstavljanjima autora i uvijek nas iznova okupljaju, privlače i vesele.A sudeći po ovoj izložbi, mnogo je razloga da članovi Likovne republike to uspješno nastave činiti i ubuduće. «


U ime organizatora izložbe, predsjednica udruge Likovna republika, Milena Petković, zahvalila se svim prisutnima na odazivu, kako posjetiteljima tako i samim umjetnicima i to na sebi svojstven način, kazivanjem vlastite autorske pjesme.

Gosp. Franjo Makovec, načelnik općine Sveti Martin na Muri, u ime pokrovitelja izložbe čestitao je umjetnicima na visokim likovnim dosezima, iskazao vlastitu želju za sljedećim izlaganjem udruge u Zagrebu te proglasio izložbu otvorenom.
Na kraju je duet Bemian, kojeg čine Ana i Miroslav Betlehem svojim emotivnim, šansonijerskim nastupom, dirnuo u srca sve prisutne, koji svakako nisu požalili što su u ovo predblagdansko vrijeme odvojili nekoliko trenutaka za umjetnost.

Izložba se može razgledati svakoga dana do 06. siječnja 2012.

Ovom se izložbom predstavilo 15 autora , koji nam dolaze iz više županija srednje i sjeverozapadne hrvatske, kao i iz inozemstva – Sabinca Hvastija (Maribor, Slovenija).

Najzastupljenije su slikarske tehnike ulja na platnu i medijapanu, a tu je još i suhi pastel, akvarel te tuš na papiru. Kipari su prikazali radove u drvu, glini, kamenu, željezu i kombiniranim tehnikama. Jedan rad izdvojio se od ostalih svojom uporabnom vrijednošću, a radi se o komodi autorskoga dvojca Milana Čatlaića i Vladimira Meglića (Čakovec – Zagreb).

Ostali umjetnici su:
Mladen Rajn (Varaždin)
Milena Petković (Mursko Središće)
Ljiljana Mladenović Purgar (Varaždin)
Tatjana Kraljić (Mursko Središće)
Mladen Palić (Sv. Martin na Muri)
Petar Vidak (Zagreb)
Siniša Novak (Sveti Križ)
Miroslav Betlehem (Peteranec)
Marijana Ivančov (Cestica)
Dragutin Jamnić (Lepoglava)
Ljudevit Minđek Lu-2 (Varaždin)
Koraljka Rajn (Varaždin)

Gordana Kokanović- Krušelj, prof.
O IZLOŽBI I UMJETNICIMA

 

U dvije pune godine postojanja udruga Likovna republika bilježi zavidan broj raznovrsnih aktivnosti, od organiziranja međunarodnih kolonija i skupnih izložbi, do samostalnih nastupa pojedinih članova u zemlji i inozemstvu. U organizaciji likovnih događanja pokazali su veliku inventivnost i na najboljem su putu ostvariti cilj što si ga kod nas rijetko koje udruženje umjetnika zadaje – biti međunarodnog karaktera. Ovom se izložbom predstavlja 15 autora – kipara i slikara. Među slikarskim temama uvjerljivo je najčešći pejzaž, dok kiparski radovi pokazuju veću tematsku različitost. Pojedini se autori podjednako uspješno bave kiparstvom i slikarstvom.

Dvoje slikara, Mladen Palić i Marijana Ivančov – zaokupljeni budućnošću svijeta u cjelini – ukazuju na upozoravajuće znakove u vremenu kada je, kako to doslovno govori naslov Palićeve slike, 5 do 12. Pri tom će Palić od nas zatražiti semiotičko iščitavanje prikaza svijeta u kojem je rasap u tijeku ili pak iščitavanje kaosa u ekspresivnom ključu. Uživljavanje u atmosferu „dana poslije“ donosi  Marijana Ivančov postapokaliptičnim pejzažem kojem je („zaslugom“ čovjeka?) oduzet svaki razlog organske ljepote.

Ljiljana Mladenović svoje Đurđice u suptilnom slika u akvarelu, tehnikom dočaravajući krhkost koju pronalazi u motivu, a imanentno takvom pristupu donosi ih u svijetlom valeru.
Milena Petković plohe jasno artikulira naglašenim obrisnim linijama. Unatoč takvom strogom nizanju ploha, orfistička uporaba boja punih svjetlosti rezultira suprotnošću u dojmu: lirskom komponentom koja svakako posjeduje i dozu dekorativnosti.

Koraljka Rajn se u posljednje vrijeme primiče realizmu. Pejzaži su motivirani atmosferom kojoj je mimetičko ipak podređeno. Autoričin interes usmjeren je uvijek k nečem drugom: prostiranju sjene i svjetlosti, mekoći raslinja i odraza na vodenoj površini, gradaciji tonova zelene boje…

Petar Vidak traži svoj izraz u apstrakciji i figuraciji. U slikama Jutro na rijeci i Ribolov na mjesečini pokazuje sklonost k reduciranju artikulacije objekata kao i samoga kolorita, što rezultira trenutačnim „uvlačenjem“ promatrača u atmosferu slike. Bit će zanimljivo vidjeti kamo će ga ubuduće dovesti ovakve tendencije.

Tatjana Kraljić jedan isti motiv u različitim atmosferskim uvjetima interpretira kroz promjenu tonova i poteza te kroz različite stupnjeve svjetla. Sam odabir motiva i pomaci u psihološkim elementima na tragu su impresionističkog pristupa. 

Sabinca Hvastija izrazito je asocijativna, kako u slikarstvu tako i u kiparstvu. U skulpturi Druid donosi alegoriju na objekt, usmjerenu na zahvaćanje esencijalnosti, što je zamjetno i u slici Najina voda.

Mladen Rajn u apstrakcijama pokazuje dva različita pristupa: od oslobađajuće tašističke igre do zaokupljenosti ravnotežom, kompozicijom koja zahtijeva iscrpljujuću angažiranost osjetila tijekom stvaranja. Svoju sklonost temeljnim istraživanjima izražajnih mogućnosti pokazuje i u skulpturama.

Dragutin Jamnić, u prikazima životinja, intervenira u drvo do granice koja ne zadire u karakter materijala i ujedno majstorski donosi karakter životinje. Takav je pristup primjetan i u odabiru samoga motiva te u postavljanju volumena: jasno je da karakteristike odabranoga komada materijala utječu na te odluke.

Ljudevit Minđek donosi figuraciju zaobljenim, napetim plohama koje teku kontinuirano ili pak ravnima, naglih prijelaza iz svjetla u sjenu, čime dodatno naglašava liniju skulpture (Slon).

Siniša Novak i Miroslav Betlehem kombiniraju drvo i glinu. Upravo se sada tako osjećam, zanimljiva je interpretacija kroz pročišćene plohe i linije: struktura godova skladno je popraćena linijama gline. Stup života pozornost promatrača usmjerava na bujajući, prodirući sadržaj koji „kida“ vanjsku opnu jasno asocirajući na osnovni motiv – životnu snagu.

Milan Čatlaić u dizajnu komode daje prevagu umjetničkom u svim aspektima koji predmet čine uporabnim u „mainstream“ smislu: u simetriji, funkcionalnosti, „ispravnosti“, estetici. Vladimir Meglić potpuno prekriva drvo, pretvarajući ga u slikarsko platno, čime dodatno naglašava artistički aspekt dizajna.

Vrijedi napomenuti da ova izložba predstavlja kako izgrađene, samosvjesne autore tako i one koji nam spremno otkrivaju svoja traganja za osobnim likovnim izričajem. Upravo niz pristupa i senzibiliteta, koncepcijske i estetske različitosti, daju draž ovakvim predstavljanjima autora i uvijek nas iznova okupljaju, privlače i vesele. A sudeći po ovoj izložbi, mnogo je razloga da članovi Likovne republike to uspješno nastave činiti i ubuduće.

Gordana Kokanović- Krušelj, prof.


Koraljka Rajn
mladen.rajn@vz.t-com.hr

Akademija-Art.hr

hr hr