Likovna kolonija “Fulfinum 13 – Stret Art”, Omišalj 2012.

13. Saziv likovne kolonije „Fulfinum“

STREET ART
Omišalj, 6. do 11. kolovoza 2012.
Pogledajte radove s prošlog saziva!
U Omišlju na otoku Krku već tradicionalno, svake godine u ljetnim mjesecima, trgovi i ulice ovoga gradića na poseban način nekoliko dana likovno ožive, u vrijeme kad se tu okupe umjetnici na likovnoj koloniji „Fulfinum“. Zajednički oni u ovom inspirativnom ambijentu slikaju i druže se, ali isto tako, u jednom interaktvinom odnosu s publikom, svaki put šire dobre likovne vibracije, aktivirajući na nekoliko nivoa komunikaciju, te nerijetko i angažman publike.  Ove godine zamišljeno je da ta komunikacija bude još naglašenija, a pristup umjetničkom stvaranju izrazito suvremen, mladenački, socijalno i emotivno angažiran, a iznad svega oslobođen zatvorenog – atelijerskog i galerijskog prostora. Umjetnost će se sad u Omišlju osloboditi i ograničenja slikarske podloge, jer će kao „street art“ zaploviti prostorom i ambijentom grada, izaći na ulice, zaposjesti zidove i zidiće, stepeništa, pločnike… – i tamo ostati! Približit će se tako prolazniku, iznenaditi i razveseliti šetača, zaintrigirati sve one naizgled nezainteresirane, pa će se na prirodan i zanimljiv način uvući u svakodnevni život, postajući njegov sastavni dio (kao što to danas suvremena umjetnost i jest).
Organizator ovogodišnjeg saziva likovne kolonije „Fulfinum“ je, kao i prethodnih godina, Centar za kulturu Općine Omišalj, a pokrovitelji Općina Omišalj i Primorsko-goranska županija. Uz stručno vodstvo povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Višnje Slavice Gabout, kolonija će raditi uz sudjelovanje sljedećih umjetnika: Dragutin Dado Barac (Omišalj), Iris Bondora Dvornik (Zagreb), Ksenija Filipović (Zagreb), Rinella Ivanković (Zagreb), Dubravko Mokrović (Zagreb), Nenad Petronio (Bakar), Nikolina Manojlović Vračar (Zagreb) i Željko Zima (Malinska/Zagreb).

NE MORATE U GALERIJU, MI DOLAZIMO K VAMA NA ULICU!

Evo nas opet u Omišlju!  Već trinaesti put!  Uz malu stanku, tu smo redovno svake godine po nekoliko dana u ljetnim mjesecima, na likovnoj koloniji „Fulfinum“, spremni da slikamo i stvaramo u sinergijskom odnosu s ambijentom, ljubaznim domaćinima i ljubopitljivim posjetiteljima i turistima. Spremni da živimo svoju umjetnost komunicirajući s vama. Ove godine, vođeni idejama „street arta“, tu smo da različite slikarske izričaje pretvorimo iz atelijerske i galerijske u uličnu umjetnost . U skladu s tim, želimo bojom rasplamtjeti stare omišaljske ulice, trgove, stepeništa i balustrade, oživjeti poviješću uspavane drevne ambijente, pa se kroz umjetnost radovati i stvarati s publikom. Želimo iznijeti umjetnost van, na otvorene prostore, da živi među vama, da vas iznenadi, zaintrigira, zabavi, ispuni zadovoljstvom. Ne  pozivamo vas zato ovaj put k nama. Mi ćemo doći k vama i ponuditi vam „street art“. Ponuditi vam umjetnost na ulici i nekonvencionalno druženje u prolazu. Svjedočenje  procesu brzog nastanka urbanog umjetničkog djela, ali i mogućnost osobnog uključenja u stvaranje – svojevrsni povratak u ono dječje uživanje u radu s bojama, kredama i kistovima. U ovom slučaju i valjcima, grafitnim sprejevima, street-art šablonama i mozaičnim kamenčićima, kako bismo neke manje privlačne,  zaboravljene, ili  skrivene stare gradske prostore učinili živima i primamljivima. Kako bismo ih učinili stalnim „galerijama na otvorenome“, pristupačnim svima. Naši i vaši potezi bojom u urbanom pejzažu postat će tako čudnovate spone i nevidljive niti koje će u Omišlju (i) ovaj put na „Fulfinumu“ spojiti prošlost i suvremenost. „Street art“ se danas smatra izrazito suvremenim umjetničkim načinom izražavanja u urbanim prostorima. Ipak,  ne treba zaboraviti da, ako pogledamo u prošlost, njegove začetke nalazimo ne samo u renesansi (talijanski „madoneri“ i francuski „trompe l’oeil“ slikari još su u 16. st. oslikavali velike murale sakralnih prostora i luksuznih vila), nego čak u staroj Grčkoj (murali iz 5.st. prije Krista). Ideja, dakle, nije nova, ali je izvedbeni pristup „street artu“ danas sasvim drugačiji – po temama, materijalima, tehnologiji… Naša ideja je da ga u Omišalj dovedemo kako bismo tom poviješću bogatom gradu-spomeniku opet odjenuli dio suvremenoga ruha, ovaj put  sasvim novi haljetak.

Pozivamo vas na druženje i rad s nama na ulicama i trgovima Omišlja! Slikajte s nama, fotografirajte radove s nama i pošaljite nam vaše viđenje naših / ili zajedničkih uradaka.

FULFINUM – rimski grad

Na plodnim ravnicama uz samu morsku obalu u uvali Sepen, nedaleko Omišlja, nalaze se ostaci antičkoga rimskoga grada Fulfinuma. Grad je nastao početkom 1. stoljeća, u doba raspada Rimskoga carstva. Riječ je o vojničkom naselju, utočištu isluženih rimskih ratnih veterana. Iako istraživanje i otkopavanje grada ni približno nije završeno, već se sada može reći da je Fulfinum bio zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega. Prema onome što je do sada pronađeno i otkopano razvidno je, naime, da je, kao svaki drugi rimski grad, Fulfinum imao pravilan raster ulica, forum, vodovod i sve urbane objekte: hram, gradske vile, stambene kvartove, zgrade javne namjene, terme, tržnicu, luku, prostrana skladišta, nekropolu. Ne postoje točni podaci kada je Fulfinum napušten. Pretpostavlja se, međutim, da je „trajao“ između 300 i 500 godina. Tijekom raspada antičke civilizacije Fulfinum je vjerojatno bio jedna od prvih žrtava; zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega, otvoren i nježan, osjetljiv na najmanje udare u standard urbanoga života koje donosi nesigurnost kasne antike, dočekao je kraj s prvim neprijateljskim naletima. Grad je srušen (samo na pojedinim mjestima ostaci zidova viši su od jednoga metra), civilizacija uništena, a stanovnici povučeni u romanizirani grad Krk. Ostaci Fulfinuma danas su teško uočljivi, jer se većim dijelom još nalaze pod zemljom, a djelomično i pod morem, koje je u doba njegovoga procvata bilo dva metra niže od današnje razine.

Biografije autora:

1. DRAGUTIN DADO BARAC, fotograf, slikar i idejni začetnik Likovne kolonije „Fulfinum“, rođen je 1950. godine u Slavonskom Brodu, a školovao se u Rijeci. Nakon što je nekoliko godina radio i živio u Londonu i Amsterdamu, nastanio se u Omišlju na otoku Krku, gdje već niz godina živi i radi. Profesionalno se bavi fotografiojom od 1980. godine, a uz to i slikarstvom, te grafičkim i web-dizajnom. Izlaže od 1995. godine, na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Član je HDLU-a Rijeka i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Ima status samostalnog umjetnika.
2. IRIS BONDORA DVORNIK rođena je u Zagrebu. Diplomirala je 1981. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (slikarski odjel), u klasi prof. Nikole Reisera. Djeluje kao samostalna umjetnica. Članica je HDLU-a, LIKUM-a, HZSU-a, te BBK-a (Udruženje profesionalnih umjetnika Bavarske). Slike joj se nalaze u javnim i privatnim zbirkama u zemlji i u inozemstvu. Do sada je ostvarila 37 samostalnih i oko 140 skupnih izložbi, a sudjelovala je i na nizu humanitarnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.
3. KSENIJA FILIPOVIĆ rođena je 1975. u Zagrebu. Godine 1993. završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu (slikarski odjel), a 1999. diplomirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Đure Sedera. Godine 2002. završila je pedagoško-psihološku izobrazbu na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Surađivala je sa Školskom knjigom, kao koautorica udžbenika i radne bilježnice za likovnu kulturu za osnovnu školu. Surađivala je i s Restauratorskim zavodom, restaurirajući freske, a isto tako i s Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu. Od 2006. godine stalna je suradnica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnost/pedagoški odjel, na poslovima osmišljavanja, organizacije i vođenja likovnih radionica. Skupno izlaže od 1999., a samostalno od 2004. godine, održavši do sada nekoliko samostalnih izložbi u Zagrebu i Puli. Sada radi u MSU Zagreb kao muzejski pedagog. Živi u Zagrebu.
4. RINELLA IVANKOVIĆ rođena je 1979. godine u Zagrebu. Poslije završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer slikarstvo, upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je 2007. godine diplomirala kiparstvo u klasi prof. Stjepana Gračana. Do sada je održala pet samostalnih, te sudjelovala na većem broju skupnih izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu. Također je sudjelovala na brojnim likovnim radionicama i kolonijama. Povremeno za kazališne predstave i TV-reklame izrađuje skulpture, maskote i scenografske elemente, a isto tako vodi i dječje likovne radionice. Članica je HDLU-a i LIKUM-a.
 
5. DUBRAVKO MOKROVIĆ rođen je 1953. Već je u najranijoj dobi pokazivao interes za glazbu i likovnost. U zrelim godinama afirmirao se na hrvatskoj likovnoj sceni. Do sada je izlagao na 16 samostalnih izložbi, a na skupnima je bio nekoliko puta nagrađivan u nas i u inozemstvu. Sudjelovao je na mnogim likovnim kolonijama u nas i izvan granica domovine. Živi u Zagrebu.
6. NENAD PETRONIO rođen je 1951. u Rijeci. Završio je Pomorsku školu u Bakru i diplomirao na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Slikarstvom se kontinuirano bavi od 1968. godine. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Sudionik je više slikarskih kolonija. Član je HDLU-a Rijeka i HZSU-a. Živi i radi u Bakru.
7. NIKOLINA MANOJLOVIĆ VRAČAR rođena je 1976. u Zagrebu, gdje je 2001. diplomirala slikarstvo u klasi prof. Ante Rašića, na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Status samostalne multimedijalne umjetnice stekla je izlažući samostalno i sudjelujući na skupnim izložbama, baveći se land-artom, urbanim intervencijama i performansima. Rad joj često balansira na granici likovne i izvedbene umjetnosti. U posljednje vrijeme sve se više okreće radu s djecom i za djecu. Izdala je autorsku slikovnicu Starac dugačka brka (pohvala dječjeg žirija na natječaju Ovca u kutiji). Petu godinu za redom piše scenarije i vodi emisiju Ninin kutak, u sklopu programa za djecu i mlade, na HRT-u. S autorskim predstavama Kofer s Istoka i Djevojčica i stablo, te s predstavom Priča o pajacima (u suradnji s udrugom Antuntun, prema tekstu Sunčane Škrinjarić), posjetila je mnoga mjesta i festivale u Hrvatskoj. Kao voditeljica sudjeluje na književnim susretima za djecu (suradnja s festivalom Pazi knjiga! te s Autorskom kućom). Autorica je nekoliko desetaka zidnih mozaika izrađenih u Hrvatskoj i izvan nje.
8. ŽELJKO ZIMA rođen je 1946. u Vinici pored Varaždina. Od 1961. živi u Zagrebu, gdje je završio Školu primijenjene umjetnosti (Odjel za industrijsko oblikovanje), a potom 1970. diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Valerija Michiellija. Od 1973. do 1975. bio je suradnik Majstorske radionice Antuna Augustinčića. Od 1975. do 1981. bio je zaposlen kao kipar za modele u kovnici IKOM u Zagrebu, a od 1985. do 1987. radio je kao profesor na zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti. Osim kiparstvom, bavi se slikarstvom i crtežom, kao i vitrajom, te restauracijom i industrijskim dizajnom. Samostalno izlaže od 1968. godine, a skupno na mnogim značajnim nacionalnim i internacionalnim žiriranim izložbama (na Zagrebačkom salonu, Porečkom analu, Trijenalima hrvatskog kiparstva, Memorijalima Ive Kerdića, Trijenalima hrvatskog medaljerstva i male plastike, Bijenalima male plastike posvećenima Danteu). Kiparski i slikarski radovi, kao i vitraji, nalaze mu se u javnim prostorima u Zagrebu, Karlovcu, Malinskoj i Jertovcu. Član je HDLU-a, ULUPUH-a i HZSU-a. Živi i radi kao samostalni umjetnik u Zagrebu.
9. VIŠNJA SLAVICA GABOUT, stručna voditeljica Likovne kolonije „Fulfinum“, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka

Anivija Baldigara Badurina, ravnateljica CZK

Akademija-Art