Skip to content

Kutina – Oto Kraml

Muzej Moslavine, Trg Kralja Tomislava 13, Kutina
Oto Kraml
od 25. 11. (u 18.00 sati) do 10. 12. 2010.

Pogledajte galeriju radova!

U galerijskom prostoru Muzeja Moslavine, u Kutini, 25. studenoga ove godine,  otvarena je izložba slikara dr. Ota Kramla. Ovo je prvo predstavljanje  Ota Kramla u kutinskoj galeriji gdje je prikazan presjek njegovih djela iz različitih ciklusa.

Esencija jednostavnosti

Oto Kraml prvi put se predstavlja u kutinskoj Galeriji Muzeja Moslavine. Izlaže  presjek svojih djela u zadnjih deset godina. Nekoliko je ciklusa u kojima prevladavaju motivi mrtve  prirode, cvijeća i krajolika. Tehnike su akvarel, kombinirana tehnika, akril, i ulje na platnu i kartonu. Izdvaja se ciklus akvarela na poštanskim pismima.

Često posjećuje muzeje i galerije još za studentskih dana i tako se nerazdvojno veže za slikarstvo. Zarobljenost ljepotom umjetnosti, ostaje trajno otisnuta u njemu. Oto Kraml ne pristaje na konzumerizam, već i sam postaje sudionikom u stvaranju ljepšeg svijeta. Malo je ljudi poput doktor Kramla, koji sa toliko strasti koriste svoje slobodno vrijeme da se izraze slikanjem.
Presudan je bio trenutak susreta sa poznatim hrvatskim slikarom Nikolom Reiserom, koji je Kramla usmjerio i dao mu snažni poticaj. Slikar se potvrđuje kao stvaralac privržen unutarnjim diktatima koji djeluju po logici i zahtjevima temperamenta, svoje izoštrene osjetljivosti i specifične darovitosti.
Kroz sve njegove cikluse provlači se prepoznatljiv likovni govor. Raznolikost tematskih interesa govori o slikaru velike radoznalosti. Oslikava koverte danas rijetko pisanih pisama, tako ih pretvara u “slike pisma“ koje govore više od riječi. Koristi se na duhovit način već otisnutim sadržajima pisama, tako da na njima likovno intervenira vješto ih pretvarajući u bajkovite priče. Po formatima varira od minijatura do velikih  dimenzija u akvarelu.
Vidljivi i snažni ritmički obrisi u akvarelnim mrljama pulsiraju snagu ekspresije.
Kod slikara Kramla stupanj sličnosti s realnim je nebitan, već je bitan preobražaj stvarnosti viđenog svijeta. Njegovo slikarstvo nalazi uporište u prirodi i nerazdvojivo je od nje. Naglašena horizontala dominira u svijesti i dragim uspomenama. Stilizirane mrtve prirode u tehnici olovke i akvarela kompozicijski jednostavne i okupane ugodnim koloritom. Kolorističko balansiranje prisutno je u svakom dijelu kompozicije. Reducirana predmetna stvarnost pružit će priliku bogatim kolorističkim tkanjima (tematski ciklus cvijeća). Gestualna znakovitost, svježina poteza, i sloboda obrisa stalnost su u njegovom slikarstvu. U akvarelu jednoj, od najzahtjevnijih likovnih tehnika, postiže najvrjednije rezultate. Opojne ćutilne kolorističke mrlje kreću se neočekivano i nepredviđeno. Njegov cjelokupan opus podsjeća na nešto neobvezno, sporedno, ali to se samo čini na prvi pogled. Njegova jednostavnost postat će esencija likovnog kazivanja. Nervatura slikarskog duktusa dosljedno se pronosi u svim kompozicijama i imanentna je njegovom poetskom biću.
U samom pristupu slikanju napušta vidljivo i logično. Koloristički zanos donosi uvijek nove i zanimljive varijacije na temu cvijeća, u kojoj postiže vrhunc svog slikarskog izraza. Mrlja u likovnim strukturama povijesti umjetnosti je jedna od najznačajnijih pojava koja je mijenjala tijekove povijesnih stilova. Ona ovdje odaje iskrenost i slikarsko umijeće, dinamizira kompoziciju, donosi nam često nemir i ekspresiju. Naboj mrlje izdaje seizmografiju srca. To je Kramlova kumulirana iskrenost u dahu. Ona često samo nagovještava i nije u funkciji deskripcije. To je realnost u apstraktnom.

Oto Kraml svojim slikarstvom potvrđuje da je ljepota prije svega duhovna kategorija, tako vidljivi materijalni svijet biva transponiran, uzdiže se od oblika do svjetlosti i boja koje su za slikara kuća smisla.
 
Mladen Mitar
 

Oto Kraml je rođenjem Čepinčanin, školovanjem Osječanin, diplomiranjem na MF Zagrepčanin, životom i radom Lipičanin. Slika intenzivnije deset godina, posebno ga veseli akvarel s motivom cvijeća ili slavonske ravnice. Imao je do sada više skupnih i samostalnih izložbi, te učestvovao na više likovnih kolonija.

Akademija-Art.hr
29.11.2010.