Bruno Kragić, Miroslava Vučić, Grozdana Cvitan, Joško Ševo, Josip Šentija
Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com
Politika, leksikografija i sjećanje
Nakon deset godina Školska knjiga objavila je drugo, dopunjeno izdanje knjige Josipa Šentije «S Krležom, poslije ’71.». Događa se to 40 godina od sloma Hrvatskog proljeća i 30 od smrti Miroslava Krleže.
Šentijin podnaslov «Zapisi iz leksikografskog rokovnika» upućuju na činjenicu kad je i sam Šentija postao leksikograf. Naime, dužnosti koje je Josip Šentija obnašao u republičkoj vladi Dragutina Haramije 1971. godine nakon Karađorđeva više nikom nisu trebale, a našavši se bez posla mogao je samo prihvatiti ponuđenu šansu Miroslava Krleže da svoja znanja i kreativnost nastavi u okviru Leksikografskog zavoda. Pod Šentijinim uredništvom nastala je kruna tadašnje hrvatske leksikografije, osmosvešćana (s dodatkom – 9. sveskom) Opća enciklopedija.
Šentijin podnaslov «Zapisi iz leksikografskog rokovnika» upućuju na činjenicu kad je i sam Šentija postao leksikograf. Naime, dužnosti koje je Josip Šentija obnašao u republičkoj vladi Dragutina Haramije 1971. godine nakon Karađorđeva više nikom nisu trebale, a našavši se bez posla mogao je samo prihvatiti ponuđenu šansu Miroslava Krleže da svoja znanja i kreativnost nastavi u okviru Leksikografskog zavoda. Pod Šentijinim uredništvom nastala je kruna tadašnje hrvatske leksikografije, osmosvešćana (s dodatkom – 9. sveskom) Opća enciklopedija.
Stvarajući i surađujući svakodnevno na enciklopediji Krleža i Šentija družili su se i razmjenjivali promišljanja o tadašnjem političkom, kulturnom, privatnom i javnom trenutku koncentriranom oko nekoliko bitnih tema. Bitnih za povijest i budućnost Hrvatske u kojoj je kao međaš stajao pogrom hrvatskih političkih kadrova, gušenje studentskih prosvjeda, zatvaranja i gušenja mnogih glasova u kulturi. Tih godina često se osluškivao Krležin glas pa i njegova šutnja u vezi s hrvatskim pitanjima, a mnogi koji su imali privilegij naći se u njegovoj blizini o tome su se raspisali u knjigama. Uglavnom, prolaznim i nebitnim. Zato je pojava knjige Josipa Šentije označila novu praksu: konačno se našao sugovornik pred kojim je Krleža progovorio o temama o kojima je pred drugima šutio i sugovornik koji je razumijevao Krležu i znao o tome napraviti vrijednu, zanimljivu i drukčiju knjigu.
O Hrvatskom proljeću, leksikografiji u Hrvatskoj, Krleži i njegovim razmišljanjima na temu Hrvatske govorilo se na štandu Školske knjige u petak u podne. Sugovornici urednice Miroslave Vučić uz autora Josipa Šentiju bili su Grozdana Cvitan, književnica i novinarka (čiji se intervju s Josipom Šentijom našao kao pogovor novom izdanju knjige) te Bruno Kragić, filmski kritičar i sadašnji ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Akademija-Art.hr
13.11.2011.
