Krško – Krunoslav Lisac: I na Nebu i na Zemlji

Pogledajte galeriju fotografija!

Organizator
Društvo ljubitelja fotografije Krško

I NA NEBU I NA ZEMLJI

U utorak, 26. srpnja, u 19.00 sati, u Galeriji Dvorana u parku Krškom (Slovenija), otvara se izložba fotografija Krunoslava Lisca , člana Fotokluba Zagreb pod nazivom I NA NEBU I NA ZEMLJI. Autor je izložio trideset fotografija u boji većeg formata, kojima nastavlja neke tematsko-motivske tokove svojih ranijih izložbi – pejzaža, kao i radove iz svog novijeg opusa astro-fotografije. 

Dvorana u parku je zapravo na novo preuređena nekadašnja jednobrodna grobljanska crkvica sv. Križa u gradskom parku , čija prostrana lađa s polukružnim prezbiterijem izgrađena u neoklasičnom stilu, je odličan galerijski prostor i ambijent za razne priredbe i kulturna događanja. Tako se Liščeve fotografije i duh ovog prekrasnog ambijenta stapaju u jedinstvenu cjelinu kulturološkog prostora visoke razine i ritma suvremenog kulturnog življenja ovog kraja. U tom smislu potrebno je reći i to, da se izložba priređuje usporedno s tradicionalnim skupnim slovensko- hrvatskim kulturnim događanjem: „Po putu medičarstva i licitarstva“ koji se priređuje u isto vrijeme u istom Gradskom parku u organizaciji Zagrebačke županije i općine Krško uz potporu svih Posavskih općina: Radeče, Sevnica, Brežice, Bustrica ob Sotli i Kostanjevica na Krki.

Fužine

Iako Krunoslava Lisca poznajem već dugo, sjećam se da je prije desetak godina, sa svojim nekim novim radovima, za mene, kao autor je bio posebno iznenađenje i sasvim novo i impresivno otkriće. Poznavao sam ga od ranije kao svestranog autora sa dugim stažem (fotografijom se ozbiljnije bavio već u višim razredima osnovne škole), a tada se zagrebačkoj publici predstavio nečim sasvim novim i posebnim. Bilo je to 2003. godine, kada je u Galeriji Fotokluba Zagreb priredio svoju impresivnu i posebnu samostalnu izložbu, stvorenu digitalnom tehnologijom – „Pejzaži i virtualni pejzaži“. Tada je digitalna fotografija bila tek u povojima, a njegova su impresivna i neobična fotografska ostvarenjima dosegla visoku razinu, premda mi se čini i ne baš u to vrijeme – dostojnu prezentaciju. Lisac je shvatio, da je digitalna tehnologija nešto snažno, što će donijeti korijenite promjene u svijetu vizualnih umjetnosti, te je počeo intenzivno istraživati i razvijati svoj stvaralački potencijal i energiju. Od tada pa do danas Lisac stalno donosi nešto novo u svijetu fotografije i unosi  svoja bogata iskustva iz fotografskog okružja u nove sfere digitalne tehnologije. Sudjeluje na mnogim skupnim izložbama fotografije; osvaja nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim žiriranim izložbama fotografije; organizirao je šest samostalnih izložbi fotografije; napravio je svoju internetsku stranicu (www.trag-postojanja.com); a mnoge fotografije kontinuirano objavljuje i na drugim stranicama, čime je nadoknadio tu prvu manjkavu promociju i veoma brzo skrenuo pozornost na svoju posebnost i visoku likovnu razinu svojih fotografskih ostvarenja.

Posedarje

Njegov fotografski opus je opsežan i uključuje „life“, novinsku i portretnu fotografiju iz njegovog najranijeg stvaralačkog razdoblja; zatim: studijsku, apstraktnu, fanstatičnu in putopisnu fotografiju iz kasnijeg, te pejzaže i astrofotografiju, iz njegovog posljednjeg bogatog razdoblja. Fotografija je za Krunoslava Lisca trajna ljubav, izazov, neizmjerno zadovoljstvo i radost otkrivanja i stvaranja. Lisac je umjetnik ljepote, ljepote svega onog što ga okružuje, odnosno kako sam rado ističe – sve što je lijepo i na nebu i na zemlji.   „Za mene je fotografija, potraga za ljepotom. I ništa više. Prosječan čovjek u svom životu ne doživi previše ljepote. Ako hoćeš više ljepote moraš je sam potražiti, uhvatiti je rukama umjetnosti, pa bilo to slikarstvo, fotografija ili poezija“, kaže Lisac.

Nin

Krunoslav Lisac je zaista poseban u svojim traženjima i hvatanjima ljepote, Ta posebnost je znakovita u njegovim kreativnim sposobnostima modificiranja raznih ideja, oblika, prostora, u izražavanju vlastite darovitosti i u građenju nove zbilje vlastitog izražavanja. Svojim fotoaparatom on vješto i znalački otkriva, odabira i zaustavlja najljepše trenutke ljepota koje ga okružuju. Odličnom kompozicijom, izborom dobrog svjetla, kad se ono nalazi u svom najljepšem sjaju i odabirom pravog motrišta, Lisac ostvaruje zanimljiva fotografska ostvarenja. Iako su sve njegove fotografije oku i duši ugodne, svaka od njih za njega ima posebnu vrijednost – svaka ga podsjeća na neke lijepe i sretne životne trenutke. Tu svoju radost rado dijeli sa drugima, pokazujući svoje fotografije na razne načine i raznim prigodama, svojoj obitelji, prijateljima, na izložbama, internetskim stranicama i slično.

„Postoji neka univerzalna stvar kod većine ljudi, a to je da prepoznaju i osjećaju samo ono što je lijepo i što je dobro, izbjegavaju ružno i slabo. Ja pronalazim samo ono što je lijepo u prirodi i u životu, i to najčešće u predjelima kontinentalne Hrvatske i Dalmacije. U mom stvaranju, priroda mi je najčešća inspiracija, ali ujedno i moja borba za njeno očuvanje. Moje fotografije promiču samo ljepotu. Nema druge svrhe ni cilja. Kad vidim bačenu olupinu nekog automobila, zaobiđem je, da mi ne ulazi u kadar. U tom smislu, moja pejzažna fotografija je prividno neka vrsta prijevare. Prikazuje svijet ljepšim nego što stvarno jest. Ali, ona zapravo prikazuje svijet kakav bi trebao biti. Kakav bi mogao biti, da ljudi samo malo više obraćaju pažnju toj ljepoti koja ih okružuje i da je štite i čuvaju“, ističe Lisac. 

Velebit – Mali Alan

Krunoslavu Liscu kao iskusnom pejzažistu, s razvijenim osjećajem za boje i nijanse, fotografu izuzetne vizualne kulture i osjećajnosti, nije teško uputiti se predjelima, stazama i putovima Like, Gorskog kotara, Dalmatinske Zagore, Dalmacije i Zagorja, biti u pravo vrijeme na pravome mjestu i uhvatiti taj dah, taj trenutak ljepote. Kao umjetnik, on zna da su za najsnažniji umjetnički doživljaj veoma važni – svjetlo i boja, koja je sadržana u svjetlu, zatim njeni percepcijski atributi, kao što su svjetlina, ton, zasićenje, njene mijene, svitanja i sutoni. On zna da boje traže kombiniranje, harmoniju ili disharmoniju, pa ih je dobro naučio, a kroz stalno vježbanje dotjerao do savršenstva. On osjeća, komponira i snima s promišljanjem i umjetničkom odgovornošću. Otuda je najveći broj svojih pejzažnih fotografija snimio rano ujutro, prije ili za vrijeme izlaska sunca, a manji dio navečer, a samo malo njih po danu.

Astro-fotografija, odnosno fotografiranje nebeskih tijela – planeta, zvijezda i galaksija, maglica, njegova je ponovo pronađena prva fotografska ljubav. Kažem, ponovo pronađena prva ljubav, budući da se još u osnovnoj i srednjoj školi bavio amaterskom astronomijom kao član astronomskog društva na Zagrebačkoj Zvjezdarnici. I na ovoj izložbi tu svoju ljubav prema nebu on želi podijeliti s nama. „Današnje tehničke mogućnosti, i fotografskih aparata i pribora, kompjuterskih programa, teleskopa i drugih pomagala, pružaju neograničene mogućnosti dobivanja predivnih fotografija nebeskih objekata. Da bi dobili dobre fotografije, potrebno je pomoću određenih naprava kvalitetno voditi fotoaparat ili kameru, prateći prividno kretanje zvijezda po nebeskom svodu. Potrebno je snimiti mnogo pojedinačnih snimaka od nekoliko minuta ekspozicije, a onda sve spojiti posebnim „softwarem“ u jednu sliku. Dosta složen proces, jer prvo treba podesiti sam teleskop da bi njegovi motori precizno pratili gibanje objekata na nebu. Naime, nebeski objekti stalno putuju po  nebu, a teleskop ih mora kontinuirano pratiti kako bi svaki piksel bio na istom mjestu tokom 5 minuta ekspozicije. Kvaliteta dobivenih fotografija ovisiti će o kvaliteti opreme ali i od iskustva fotografa i njegove upornosti. Čitava noć posla za samo jednu dobru fotografiju. A ta noć proleti u trenu. A ujutro stigneš još i na neko drugo lijepo mjesto, prije izlaska sunca i napraviti koji dobar snimak pejzaža“, kaže nam Lisac.

Zir

I na kraju možemo zaključiti, da je fotografska umjetnost Krunoslava Lisca jednostavna i jasno izrečena, njegova umjetnička djela govore svima nama razumljivim i poznatim jezikom. Ona je istovremeno posebna poetika i estetika, prije svega, lirski obojena; njegovi uhvaćeni trenuci vječnosti kreću se između zbilje i tankoćutne mašte. Nisu to umjetnička fotografska djela nastala samo tehničkim savršenstvom suvremenih fotoaparata, raznovrsnih efektnih pomagala, računalne tehnike, odnosno visoko soficistiranog hardvera i softvera, nego su rezultat fine simbioze tehnike tankoćutnog oka i foto-aparata, računalnih alata i programa vođenih domišljajima Liščeve mašte, znanja, poznavanja suvremene umjetnosti i njegove tople duše, koja neprestano traži, otkriva i hvata nedostižne ljepote između neba i zemlje i poklanja svima nama kao dar s neba.

Vinko Šebrek

Bubble nebula

Fotoklub Zagreb, Ilica 29/III., Zagreb
Predsjednik: Mr.sc. Damir Tiljak
fkz@fotoklubzagreb.hr
www.fotoklubzagreb.hr

 

Akademija-Art.hr
23.07.2011.