Kako se je odvijala konferencija – Izlaganja i rasprave s prvog dana
U Matici hrvatskoj 14. lipnja 2012. započeo je dvodnevni znanstveni simpozij „Mediji i djeca“ u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Odjela za medije Matice hrvatske. Jedna od osnovnih namjera ovog simpozija je a u uvodnom otvaranju konferencije naveo predsjednik DKMK-a Danijel Labaš, promicati pozitivne odnose medija prema djeci, ali i djece prema medijima. Svi smo mi „djeca medija“ i u medijima trebamo vidjeti svoje prijatelje. Na tom je tragu i glavni tajnik Matice hrvatske Lukić kazao da je odnos medija prema djeci trajno polje interesa Matice hrvatske, te ističe kako se ta tematika ne smije gurati pod tepih, nego treba biti što prisutnija u javnosti. Prvi modul simpozija, „Djeca u medijima“ bavio se pitanjima zaštite prava djece u medijima, etičnošću izvještavanja o djeci u medijima i prjenošenju vrjednota djeci putem medija, dok je drugi modul bio posvećen različitim oblicima i regulaciji nasilja u medijima.
Djeca u medijima – prava djece, etičnost izvješćivanja i prjenošenja vrjednota
Prvi je modul otvorila pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja je naglasak stavila na prava djece u medijima, ali i na njihovo ugrožavanje. „Jadno“, „grozno“ ili „skupo“ dijete slika je djeteta kakvu pronalazimo u hrvatskim novinama. Bitnu ulogu u zaštiti prava djece imaju i javni servisi, pa je tako Nada Zgrabljić Rotar ukazala na značaj HRT-a u ztiranju prava djece u medijima. Iako je njegov zakonski okvir jedan od najmodernijih u Europskoj uniji, Zgrabljić Rotar smatra da njegova politika ne zastupa interese građana niti medijske interese. Na tom je tragu bila i Gordana Vilović u svom izlaganju o etičnosti izvještavanja, u kojemu je istaknula da javnost nema pravo znati o nečemu što je duboko intimno i privatno. Vilović naglašava da su postojeći kodeksi savršeni, ali da je to danas samo činjenica o kojoj se više nitko ne brine. Istraživanje prikazano u knjizi „Djeca medija. Od marginalizacije do senzacije“, koje su prezentirali Lana Ciboci i Hrvoje Jakopović, pokazalo je da se djeca uglavnom prikazuju u kontekstu nesretnih slučajeva, nasilja među djecom, zlostavljanja među vršnjacima, a kriminalnih i prekšajnih aktivnosti. Kulturne manifestacije, športski i dječji uspjesi rijetka su novinarska tema, a samo u 5,5 % slučajeva mediji promoviraju dječja prava, i to većinom pravo na život. Prvi modul zatvorila je Carmen Calvo del Valle sa Sveučilišta u Pamploni, ističući društvenu i odgojnu odgovornost medija. Calvo del Valle zaključila je s mišlju o značnosti uspostavljanja povezanosti između medija i društvenog i osobnog dobra, u svrhu stvaranja medija na koje možemo biti ponosni.
Mediji i nasilje – oblici, učinci i regulacija
Drugi modul otvorio je Jerko Valković s oblicima i utjecajima televizijskog nasilja, naglasivši sve teže razlikovanje televizijskog i svakodnevnog života. Valković upućuje na značnost ukazivanja na posljedice, „kvantitetu“ i „kvalitetu“ nasilja, te dodaje da „televizija ne zaslužuje da ju se demonizira, već da se intenzivira uloga sprječavanja nasilja.“ Mogućnost veće percepcije i imitacije nasilnih scena kod djece povećava se gledanjem filmova na DVD-ima kod kuće, istaknula je Irena Sever. iako televizija i filmovi nisu jedini izvori nasilja u medijskom svijetu. Vesna Bilić skrenula je pozornost na mogućost uključivanja roditelja u dječji svijet i nadziranje doba provedenog u igranju videoigrica. Izim toga, djeca se danas druže, uče i igraju putem interneta, pri čemu su im osobito važne društvene mreže. To je u svome izlaganju istaknula Marija Krmek dodajući da je bitno djelovti na povećanju znanja odraslih o novim ovodobnim tehnologijama – jer „djeca dobro vladaju tehnologijom, ali su im potrebne vještine kritičkog promišljanja i pomoć u donošenju odluka“. Modul je zaključen izlaganjima o izazovima regulacije nasilja u medijima i aspektima zaštite djece. Stoga se Igor Kanižaj pita: „Kako bez jasne definicije medijskog nasilja regulirati, sankcionirati i zaštititi nezaštićene i osjetljive društvene skupine?“, dok su Irena Majstorović i Ivana Milas Klarić podsjetile kako „roditelji zaboravljaju da su oni prije svih odgovorni za svoju djecu“.
Danas, u petak, 15. lipnja simpozij počinje u 9 sati modulom „Odgoj za medije“, a završava okruglim stolom s početkom u 12.30 sati na temu „Pogled u budućnost: Društveni mediji – budućnost odnosa djece i medija“.
Pripćuje sa znanstvenog simpozija "Mediji i djeca"!, Ivan Raos
Akademija-Art
