Školska knjiga na Interliberu predstavila 2. kolo Djela Ivana Aralice


Akademik Ivan Aralica

Tekst i foto: Nives Gajdobranski
nives.gajdobranski@gmail.com

Roman Kepec: o malome čovjeku u vrtlogu povijesti


Drugo kolo Djela klasika hrvatske književnosti Ivana Aralice predstavljeno je 9. studenog u Školskoj knjizi u sklopu ovogodišnjega Interlibera na Zagrebačkom velesajmu. Roman "Kepec" je sada prvi put objavljen, a u ovo kolo uvršteni su još i romani "Četverored", "Okvir za mržnju", "Graditelj svratišta", "Konjanik" i "Tajna sarmatskog orla".

Na Interliberu su o Araličnim romanima govorili predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, akademik Dubravko Jelčić te stručnjaci za hrvatsku književnost Antun Pavešković, Ivica Matičević, Marina Protrka i Helena Sablić-Tomić.

Autor pogovora Araličina romana "Kepec" Antun Pavešković istaknuo je: – Ovo djelo samo formalno i donekle postupkom podsjeća na Andrićevu "Prokletu avliju". Temeljna razlika između njihovih postupka jest ona koja dijeli modernističko od tradicionalna realističnoga pripovijedanja, a tiče se statusa pripovjedača", rekao je Pavešković. Napomenuo je kako je u Kepecu riječ o primitivizmu, opasnosti od vlasti bez ikakve kontrole te o beznadnoj situaciji u kojoj se nalazi mali čovjek u vrtlogu povijesti. "Tema ovoga romana je čovjek i vlast", rekao je Pavešković. Još je dodao: – Roman čini atraktivnim realizacija i književni postupak. To je priča o kepecu po rastu koji kepece po duši pretvara u veličine.


Što nudi sadržaj romana? U njemu veliki izdanak dinastije cirkuskih zabavljača Janos Liliput, nakon što su nadobudni čuvari tekovina revolucije zabranili rad svim cirkusima, u slavnim godinama obnove zemlje i izgradnje socijalizma upoznaje Baru Klepetana. On je zapravo komunistički gorostas, koji, uspinjući se na ramena patuljak, a gradi svoj komunistički raj.


Dekanica Umjetničke akademije u Osijeku i književna kritičarka Helena Sablić Tomić i akademik Ivan Aralica

Akademik Dubravko Jelčić govorio je o romanu "Život sa stricem" te ocijenio kako političnost romana s vremenom pretvara u povijesnost, te je dodao kako dokumentarni sloj jamči da povjesnost nije fantastika nego zbilja.


O romanu "Četverored" govorio je Antun Pavešković ocijenivši kako dosadašnja kritika nije uočila problem stradanja glavnoga junaka. "On strada zato što se ne želi opredijeliti ni za jednu ideologiju", rekao je.

Ivica Matičević smatra kako Aralica u romanu "Konjanik" gradi priču na ravnoteži te reže i montira radnju, kao da radi kadrove za filmski medij. "Likove kao što su Petar i Lejla treba današnja Hrvatska", ustvrdio je.

Marina Protrka smatra kako roman "Graditelj svratišta" treba gledati u kontekstu trilogije (Put bez sna, Duše robova). U prvom romanu svemogući pripovjedač prenosi poruku zajednici dok u "Graditelju svratišta" glavni lik priča svoju priču u prvom licu. Ocijenila je kako je ovaj Araličin roman zapravo roman o umjetnosti.

Helena Sablić Tomić govorila je o romanu "Tajna sarmatskog orla" te istaknula kako je i ovo ovo djelo svojevrsni roman s ključem. "Autor stavlja ženu u poziciju pokretača radnje", rekla je dodavši kako je ovo roman o hrvatskoj umjetnosti. Smatra da je Aralica rijedak književni klasik koji se može nasloniti na ovakav svoj opus.


Akademik Ivan Aralica istaknuo je, vezano uz novi roman Kepec, kako je roman nastajao četrdeset godina te da kao autor priču u sebi nosi već pedeset godina. Naglasio je kako se ne poigrava književnim postupcima nego za svoje priče uvijek traži prikladan postupak kojim se najbolje, uz odabranu temu i ideju, može izraziti.

Podjestimo da su prvom kolu Djela Ivana Aralice, predstavljenom na prošlogodišnjem Interliberu, objavljeni tada nova zbrika priča "Carske kočije" te romani "Put bez sna", "Duše robova" , "Psi u trgovištu" i "Asmodejev šal". Ivan Aralica (1930.) jedan je od glavnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, a među ostalima i Nagrade Vladimir Nazor te nagrade Ksaver Šandor Đalski.

Djela Ivana Aralice uredila je Miroslava Vučić, a objavila Školska knjiga.

Akademija-Art.hr
10.11.2011.