Koja je razlika između registra i popisa birača

bauk

bauk

Građanska inicijativa U ime obitelji morat će do nedjelje, čini se, prikupiti još 70 tisuća potpisa da bi njihov zahtjev za raspisivanje referenduma o braku kao zajednici muškarca i žene bio valjan

Tako misle Ministarstvo uprave i SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin. Smatraju, naime, da se pri određivanju minimuma potpisa za referendum treba držati Registra birača, prema kojem je to 450 tisuća potpisa, a ne Popisa birača, prema kojem za referendum treba 380 tisuća potpisa.

Peđa Grbin rekao je kako će Ministarstvo uprave provjeriti potpise i o zaključku obavijestiti Sabor. O ustavnosti referendumskog pitanja odlučivat će Ustavni sud, a Sabor o raspisivanju referenduma. Prema njegovim riječima, procedura provjere valjanosti završit će najranije u srpnju.

Članak 87 Ustava glasi – ako 10 posto birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma o promjeni Ustava, referendum će Sabor raspisati. Težište je na 10 posto birača u RH. Stoga se u 10 posto ne uračunavaju oni birači i državljani RH koji nemaju prebivalište u RH, izjavio je novinarima u Saboru potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav HDZ-ovac Vladimir Šeks, koji smatra da je za raspisivanje referenduma dovoljno 375 tisuća potpisa.

Ministarstvo uprave – razlika između registra birača i popisa birača

‘Popis birača prema Zakonu je dio registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra, a sastoji se od podataka iz evidencije hrvatskih državljana s prebivalištem u RH koji imaju važeće osobne iskaznice, evidencije privremeno upisanih birača, birača kojima je izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta, evidencije prethodno registriranih birača, popisa aktivno registriranih hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u RH i evidencije državljana država članica EU-a koji ostvaruju biračko pravo u RH te služi kao temelj za glasovanje na dan izbora odnosno referenduma’, priopćeno je iz Ministarstva uprave.

U prioćenju se dodaje kako je u zaključenom popisu birača za lokalne izbore upisano 3.758.638 birača u RH. Zakon o lokalnim izborima propisuje da pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode. Drugim riječima, u zaključeni popis birača izrađen za lokalne izbore nisu upisani hrvatski državljani koji imaju prebivalište izvan RH (dijaspora) i osobe koje nemaju važeću osobnu iskaznicu (što je uvjet za upis u popis prema Zakonu o registru birača)’, zaključuje se u priopćenju.

Manipulacija brojevima?

Ustavnog stručnjaka Branka Smerdela čudi da je doveden u pitanje ukupan broj birača ‘kad se za vrijeme izbora i još za vrijeme izbora članova europskog parlamenta baratalo s brojkom reduciranog popisa birača od 370 tisuća’. Da bi se doskočilo pravničkim doskočicama, laburisti su predlagali da se uvede fiksni broj od 200 tisuća potpisa. Ali im je prijedlog propao. Dragutin Lesar smatra kako je to napravljeno da bi se moglo manipulirati podacima. Osim brojeva, sporno može biti i referendumsko pitanje. Pa su predlagali da se njegova ustavnost ne ocjenjuje na kraju, nego prije nego što se uopće krenu skupljati potpisi. Ali i to je propalo.

‘U ime obitelji’, kažu, svemu mogu doskočiti. ‘Ako se smatra da za ovaj referendum zato što se nekome ne sviđa ovo referendumsko pitanje treba osigurati veći postotak glasova birača, mi ćemo to učiniti’, izjavila je Željka Markić iz udruge. Ako im na kraju prođu i potpisi i referendumsko pitanje, pa i sam referendum, nije još kraj balade. Ustav se može promijeniti jedino dvotrećinskom većinom u Saboru. A prema članku 79. Ustava stoji da ‘zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat’. Nitko, dakle, ne jamči da će se volja građana poštovati. (Foto: Ronald Goršić/Cropix, HRT)