Knjiga velikih filozofskih suprotnosti
Oscar Brenifier. Doktor je filozofije i predavač. U raznim je zemljama radio na promicanju radionica iz filozofije za odrasle te filozofske prakse za djecu. Za adolescente je objavio biblioteku «Naučnik-filozof» i knjigu Filozofska pitanja među adolescentima, za djecu biblioteku «Djeca filozofi», prevedenu na više jezika, te «Male filozofske slikovnice», kao i priručnike za nastavnike Poučavanje kroz debatu i Prakticiranje filozofije u osnovnoj školi. Autor je izvješća Izvanakademska filozofija u svijetu, po narudžbi UNESCO-a.
www.brenifier.com
Jacques Després. Obiteljska je tradicija nalagala da postane draguljar, pa je likovnu akademiju upisao krišom. Početkom 1990-ih odlučio je napustiti, također krišom, priznate umjetnosti i okrenuo se tada još novome mediju virtualne slike, koji se ubrzo pokazao jednim od najzanimljivijih područja istraživanja u produkciji slike. Radio je na projektima iz raznorodnih područja kao što su animacija, igra i scenografija. Knjiga velikih filozofskih suprotnosti prva mu je knjiga i plod je višegodišnjeg razmišljanja o prostoru, tijelu i svjetlosti.
www.jacquesdespres.eu
O knjizi:
Neobičnom slikovnicom Oscara Brenifiera s originalnim ilustracijama Jacquesa Deprésa otvaramo niz knjiga namijenjenih djeci od 8 do 12 godina u kojima se ovaj autor bavi područjima, temama i pojmovima koji su itekako prisutni u dječjim životima, ali im se pristupa rijetko, pogrešno ili površno.
Polazeći od pretpostavke da su suprotnosti nužne za razmišljanje, Brenifier kroz dvanaest suprotnih parova (Tijelo/Duh, Priroda/Kultura, Sloboda/Nužnost, Uzrok/Učinak, Aktivno/Pasivno, Bitak/Pojavnost itd.) želi kod djece osvijestiti i olakšati poimanje nekih osnovnih filozofskih koncepata, a pritom ne zazire progovarati i o onima apstraktnima i izrazito složenima. Sam je autor ustvrdio: “Još u najranijoj dobi otkrivamo da se neke ideje međusobno suprotstavljaju, ali i da jedne pomažu da shvatimo druge: visina je suprotna nizini, hladnoća vrućini, a mrak svjetlu. Kako rastemo, naša misao postaje sve istančanija. Ipak joj i dalje trebaju suprotnosti. Kako shvatiti duh ako ga ne suprotstavimo tijelu, beskonačnost ako je ne suprotstavimo konačnosti, bitak ako ga ne suprotstavimo pojavnosti? Bez suprotnosti ne možemo razmišljati.”
Osobitost Brenifierova pristupa ogleda se u promišljanju svakoga para: oni su, naime, prvo definirani onim što ih stavlja u opreku, a zatim su povezani pitanjem te zaključkom koji pokazuje po čemu svakome od njih treba drugi dio para.
