Skip to content

Knjiga – Ante Stamać: Sabrane pjesme

Matica hrvatska, Zagreb
Predstavljanje
Ante Stamać
Sabrane pjesme
08. 02. 2011.

Knjiga akademika Ante Stamaća Sabrane pjesme“ objedinjuje pedesetogodišnji pjesnički opus tog pjesnika, teoretičara književnosti, esejista i prevoditelja, a predstavljena je 08. veljače u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

„Sabrane pjesme“ na više od 500 stranica donose pjesme koje je Ante Stamać napisao u ranim danima, pa sve do kasnoga pjesništva, kazao je na promociji knjige Božidar Petrač, glavni urednik te knjige tiskane u izdanju Alfe.

Knjiga donosi većinu Stamaćevih zbirki, a započinje „Rasapom“ iz 1962. godine, nastavlja zbirkom „Sa svijetom jedno“ (1965.), „Doba prisjećanja“ (1968.), „Smjer“ (1968.), a završava neobjavljenim pjesmama pisanima 2008.

Milan Bešlić je rekao da se u vremenskom okviru od 50 godina u Stamaća uočava stilska prepoznatljivost i rezonantni odjek u hrvatskom pjesništvu. Zbirka ‘Rasap’ iz ’62. označila je početak Stamaćeva pjesničkog života, sa zrelim pjesničkim glasom, visoko ga pozicionirajući u hrvatskom pjesništvu, drži Bešlić. Teme koje su ga pratile, rekao je, jesu smisao ljudskog postojanja te duboki egzistencijalni glas koji traži smisao postojanja i pjesništva.

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić osvrnuo se na izniman pjesnički jezik u Stamaća, za koji drži da je iz zbirke u zbirku postajao sve ljepši, bolji i raskošniji. Kako raste Stamaćevo pjesništvo, znanjem i iskustvom, i jezik postaje se bolji, misli Zidić zaključivši kako Stamać može sve uobličiti u pjesnički izraz.
 

Ante Stamać je rođen 1939. godine na Molatu. Diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Za redovnog sveučilišnog profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je izabran 1989. Bio je stipendist Herderove zaklade u Beču te znamenite Humboldtove zaklade. Bio je predsjednik Hrvatskoga filološkog društva i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uređivao je brojne časopise (Razlog, Telegram i dr.) te priredio djela nekih suvremenih hrvatskih pisaca (Šime Vučetić, Jure Kaštelan, Ivan Kušan, Miroslav Krleža, Ivan Bunić Vučić, Dragutin Tadijanović, Tin Ujević, Ivo Kozarčanin i dr.). Objavio je knjige iz znanosti o književnosti, esejistike i pjesništva, a prevodi s engleskog i njemačkog.

(Hina)

Akademija-Art.hr
09.02.2011.