DAVOS – Svjetski ekonomski forum
Njemačka neće obećati nešto što ne može ispuniti, rekla je u srijedu u Davosu njemačka kancelarka Angela Merkel, u povodu službenog otvorenja Svjetskoga ekonomskog foruma
Njemačka neće obećati nešto što ne može ispuniti kada je riječ o rješenju dužničke krize u Europi, no spremna je odlučno pokazati svoju solidarnost u obrani eura, rekla je u srijedu u Davosu njemačka kancelarka Angela Merkel, u povodu službenog otvorenja Svjetskoga ekonomskog foruma.
Njemačka neće obećati nešto što ne može ispuniti kada je riječ o rješenju dužničke krize u Europi, no spremna je odlučno pokazati svoju solidarnost u obrani eura, rekla je u srijedu u Davosu njemačka kancelarka Angela Merkel, u povodu službenog otvorenja Svjetskoga ekonomskog foruma.
»Od početka govorimo da želimo obraniti euro, no ne želimo doći u situaciju u kojoj ćemo morati obećati nešto što nećemo biti u stanju ispuniti. Oduvijek smo branili euro«, rekla je kancelarka prisutnima.
Merkel je podsjetila kako je Njemačka najveća gospodarska sila u Europi, no istaknula je kako to ne znači da ta zemlja može postupati samovoljno. »Kad bi Njemačka, primjerice, u ime svih ostalih zemalja članica obećala nešto što, kad bi nas tržišta napala, ne bi mogla ostvariti, imali bismo stvarni problem«, rekla je te dodala kako smatra da su Nijemci puno puta pokazali da su ozbiljni kada je riječ o solidarnosti i ispunjenju obveza.
Također je kazala da smatra kako postoje strukturne slabosti u eurozoni, kao i velika neravnoteža u konkurentnosti zemalja članica. "Strukturne slabosti zamijete se više od izbijanja dužničke krize prije dvije godine i to moramo riješiti. Svjedoci smo ozbiljnoga pada povjerenja u ostatku svijeta koji nije siguran da ćemo mi nešto poduzeti«, rekla je njemačka kancelarka.
Četrdeset šefova država i vlada, predstavnika banaka i najvećih svjetskih korporacija i tvrtki, sudjeluje e na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu i u sljedećih pet dana raspravljat će o brojnim temama važnim za budućnost svijeta – od krize u eurozoni do iranskog nuklearnog programa, ali i trendovima u znanosti i umjetnosti.
U radu Foruma sudjeluju njemačka kancelarka Angela Merkel, ključna osoba za rješenje krize u eurozoni, i njezini kolege iz skupine G8, David Cameron i kanadski premijer Stephen Harper. Na ovogodišnjem summitu prvi put sudjelovat će premijeri iz Tunisa i Tajlanda, koji pokušavaju prevladati teška razdoblja u svojim zemljama, te afrički čelnici država, uključujući nigerijskog Goodlucka Jonathana u trenutku dok se njegova zemlja suočava s teškim izazovima.
U prvoj raspravi sudionici foruma u švicarskom zimovalištu pokušat će dati odgovor na pitanje je li kapitalizam 20. stoljeća loš za društvo 21. stoljeća. Na rasporedu su sljedeće teme: »Popravljanje kapitalizma«, »Je li globalizacija dostigla svoje ekonomske i političke granice?« i »Kako će zemlje eurozone izaći iz krize eurozone?«. Očekuje se da će američki ministar financija Timothy Geithner govoriti o izazovima za američko gospodarstvo, a zemlje jugoistočne Azije dati odgovor na pitanje je li ovo doista stoljeće Azije. Ove godine u Davosu neće biti predstavnika problematičnih članica eurozone – Grčke, Španjolske i Italije. Također neće biti ni istaknutih predstavnika iz Rusije, koja je u izbornoj godini, dok su Kinezi zaokupljeni proslavom Nove godine.
Prema riječima Klausa Schwaba, utemeljitelja i organizatora Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije 42 godine, ovogodišnji sastanak fokusirat će se na to kako razviti novi svjetski model, jer »kapitalizmu u sadašnjoj formi više nema mjesta u današnjem svijetu«. »Opasnost za svijet je da su današnja politička vodstva preslaba«, rekao je Schwab u govoru dobrodošlice izrazivši nadu da će upravo Davos biti prekretnica. U velikom istraživanju čiji su rezultati objavljeni uoči održavanja foruma, poslovni ljudi izrazili su nepovjerenje u političare i njihovu sposobnost da pronađu brzo rješenje za postojeću krizu.
Merkel za stvaranje europske političke unije s jedinstvenom vladom
Angela Merkel prvi je put bacila sumnju na izglede da Europa spasi Grčku od potpunoga financijskog sloma i nakon dvije godine krize koja je jedinstvenu europsku valutu dovela na rub propasti priznala je da prvo europsko spašavanje teško više milijarda eura u kombinaciji sa strogim mjerama štednje ne daje rezultata.
U intervjuu za Guardian i pet drugih vodećih europskih novina njemačka je kancelarka još inzistirala i na tome da Europski sud pravde (ECJ) dobije ovlasti nadzora nad javnom potrošnjom i proračunskom politikom 17 zemalja eurozone, iako je to zamisao koja u ostalim zemljama zone i u Velikoj Britaniji nailazi na žestok otpor.
Pozvala je u intervjuu i na stvaranje europske političke unije u kojoj bi središnja vlast, ojačani dvodomni Europski parlament preuzela još mnoge ovlasti država, a ECJ dobio bi ovlasti vrhovnoga europskog suda.
Samo nekoliko dana uoči važnoga summita EU-a koji će na njezino inzistiranje finalizirati međunarodni ugovor između vlada eurozone, kancelarka priznaje sumnje u strategiju kojom se služila cijelo vrijeme krize.
»Još nismo prebrodili krizu«, rekla je. »Naravno, riječ je o Grčkoj, to je poseban slučaj u kojem, unatoč svim naporima, ni Grci ni međunarodna zajednica nisu uspjeli stabilizirati situaciju«.
Na pitanje o europskoj reakciji u zadnje dvije godine, kad je Berlin često diktirao uvjete i nailazio na žestok otpor Bruxellesa, Pariza i na kraju i Europske središnje banke u Frankfurtu, Merkel je rekla: »Dobri političari uvijek sumnjaju, konstantno provjeravaju jesu li na pravome putu«. Nema dvojbe koji je njezin cilj, piše Guardian: spasiti euro i očuvati EU. Sumnje se tiču načina kako to ostvariti.
Merkel je ponovno odbacila mogućnost izdavanja euroobveznica kao brzoga načina da se prebrodi kriza, ali je tu opciju ostavila otvorenu za poslije, kad novi euro-režim počne davati rezultate.
»O podijeljenoj ćemo odgovornosti razmišljati tek kad EU postigne veću integraciju. Neću to učiniti radi rješavanja ove krize. Ta veća integracija podrazumijeva i da Europski sud pravde nadzire državne proračune i još mnogo toga. Ako u nekome trenutku harmoniziramo financijsku i proračunsku politiku, tada ćemo moći pokušati naći druge oblike suradnje i podijeljene odgovornosti«, rekla je.
Novi pakt bit će međunarodni ugovor između vlada, a ne europski zakon jer je britanski premijer David Cameron prošli mjesec povukao veoma neuobičajen potez i stavio veto na eventualni sporazum na razini EU-a.
O svojoj viziji budućnosti EU-a Merkel je rekla da je malo vjerojatno da se ostvari ikakva »ravnoteža« s Downing Streetom jer njezine nade za stvaranje Europe ujedinjene pod jedinstvenom vladom sasvim odudaraju od britanskih pogleda na to pitanje. [Hina]
Roubini: Eurozona treba manje štednje, više rasta
Europska središnja banka (ECB) mora znatno olabaviti monetarnu politiku kako bi potaknula rast i spriječila produbljivanje krize u eurozoni, prenose mediji u srijedu upozorenje poznatog ekonomista Nouriela Roubinija na početku skupa u Davosu.
»Periferija eurozone bilježi ozbiljnu recesiju. Stoga eurozoni danas treba manje štednje, a više rasta«, istaknuo je Roubini u razgovoru za američku televizijsku postaju CNBC.
ECB mora hitno poduzeti mjere kako bi snažnim labavljenjem monetarne politike spriječio produbljivanje krize, a mjere štednje treba ograničiti, sugerira taj američki ekonomist koji je predvidio izbijanje financijske krize 2007.
»Ako to ne učini, Grčka će možda biti prva zemlja koja će istupiti iz eurozone, i to za godinu i pol«, smatra Roubini.
»Grčka će prva restrukturirati svoj dug i mislim da neće biti jedina«, kazao je Roubini. Naglasio je također da bi euro trebao oslabiti za 20 ili čak 30 posto kako bi se pomoglo gospodarstvima eurozone.
Izvor: Marinko Bobanović /Vjesnik/Reuters/Hina
Akademija-Art,hr
