Dr. Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković i znanstvenik u ženevskome CERN-u
Nedavno su hrvatski mediji ponovno, tko zna koji puta dosada, objavili bombastičnu vijest kako je jedan znanstvenik samouvjereno izjavio da će uskoro, zahvaljujući društvenome razvoju i znanstvenom napretku, nestati potrebe za vjerovanjem u onostrano, nadnaravno i metafizičko, a religija će biti izbrisana s lica zemlje
Psiholog iz Irske usudio se čak i vremenski prognozirati kada će se to dogoditi – »do 2041. godine«. Svakako je podjednako i zanimljiv i očekivan njegov prosvjetiteljski »znanstveni argument« – ateisti će biti »ljudi s fakultetskim obrazovanjem koji žive u gradovima«. Iako, u biti, takve i slične najave o nekakvome novom »znanstvenom natčovjeku«, koji će trijumfirati nad »religioznim mračnjaštvom« i uvesti čovječanstvo u »svijetlu budućnost«, oslobodivši ga svih spona i otuđenja, nisu vrijedne ozbiljnijega osvrta, dobro je o njima promisliti u kontekstu silne potrebe nekih ljudi tijekom cijele ljudske povijesti da na sebe preuzmu »prometejsku ulogu«. Stoga smo o tome, ali i o drugim vrlo aktualnim temama s područja znanstvenih dostignuća, posebice fizike, odnosa vjere i znanosti, duha i materije i sl. porazgovarali upravo s prototipom budućeg ateista – fakultetski obrazovanom osobom iz grada, dr. Vukom Brigljevićem, višim znanstvenim suradnikom u Institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu i znanstvenikom u CERN-u (Europskom centru za nuklearna istraživanja) u Ženevi, koji se sa skupinom znanstvenika iz cijeloga svijeta proslavio u osvjetljavanju Higgsova bozona ili »Božje čestice«. (Foto: GK/T. Vuković)
Nobelovcu dr. Leonu Ledermanu trebao je naslov za knjigu, pa ju je prvotno htio nazvati »Prokleta čestica«, imajući u vidu silne godine truda, vremena, prolivenog znoja i muke brojnih fizičara u pronalaženju Higgsova bozona, bez ikakvih moralnih kvalifikacija. Međutim, naslov nije prošao kod izdavača, pa je svijet, eto, dobio »Božju česticu«. Moderna znanost 16.-17. st. Johannesa Keplera, Nikole Kopernika, Ticha Brachea, Galilea Galileija, Isaaca Newtona i mnogih drugih je okruženje u kojemu se gleda svijet kao djelo Božje mudrosti u kojemu vlada razum, unatoč svim konkretnim povijesnim nesporazumima i kontroverzama.
Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.
