Kardinal Joachim Meisner, nadbiskup Kölna
Ovogodišnju proslavu zaštitnice grada Zagreba Majke Božje od Kamenitih vrata uzveličao je gost iz Njemačke, nadbiskup Kölna kardinal Joachim Meisner. On je rođen u Wroclawu u današnjoj Poljskoj (tada je to bio njemački teritorij Donje Šleske) 25. prosinca 1933. godine. Za svećenika je kardinal Meisner zaređen 1962. godine, a 1975. papa Pavao VI. imenuje ga pomoćnim biskupom Erfurta. Berlinskim biskupom (i Istočnog i Zapadnog Berlina) postao je 1980, a nadbiskupom Kölna 1988. godine. U Kardinalski zbor uvrstio ga je papa Ivan Pavao II. na konzistoriju 2. veljače 1983. godine, zajedno s tadašnjim zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuharićem. Kardinal Meisner je svjedok Nacionalnog euharistijskog kongresa u Mariji Bistrici 1984. godine, a bio je i na pogrebu kardinala Kuharića u ožujku 2002. godine.
U njemačkoj javnosti, kako crkvenoj tako i općoj društvenoj, kelnski je nadbiskup poznat kao čovjek jasnih i čvrstih stavova, koje se ne ustručava unositi u javnu raspravu, napose kad je riječ o važnim etičkim temama koje se tiču općega dobra cijeloga društva. Rado se odazvao pozivu da neka svoja iskustva i promišljanja podijeli s čitateljima Glasa Koncila. Radi lakšeg snalaženja u vremenskim koordinatama, nije naodmet reći da je razgovor s kardinalom Meisnerom vođen dan nakon proslave Zaštitnice Zagreba, u subotu 31. svibnja.
Usprkos tradiciji misijske prilike
Uzoriti gospodine kardinale, u Zagrebu ste i ovih dana doživjeli nešto od hrvatskog i zagrebačkog katoličkog identiteta. Biste li nam ukratko predstavili svoju mjesnu Crkvu i Vaš grad Köln?
KARDINAL MEISNER: Na svetkovinu Tijelova ponovo sam doživio Köln kao vrlo jaki katolički grad. Oko 10.000 ljudi je sudjelovalo u tijelovskoj procesiji. Imali smo i sreće. Snažno je kišilo u srijedu pa ponovo u petak, ali je u četvrtak bilo prekrasno vrijeme.
Inače, nakon rata se konfesionalna slika čitave Njemačke jako promijenila. Vidi se to i na meni: Dolazim iz Šleske, nisam iz Porajnja (Rheinland). Stanovništvo se izmiješalo, pa tako i protestanti i katolici. Danas nas katolika u Kölnu ima dobrih 40%, slijede protestanti, imamo velik broj muslimana i mnogo onih koji ne pripadaju nijednoj vjeroispovijesti. Stoga se Katolička Crkva u Kölnu usprkos katoličkoj tradiciji nalazi u misijskim prilikama.
Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.
Želite li se pretplatiti na više brojeva, možete to učiniti putem interneta ili telefonom na 01/4874 327.
