Galerija Ulrich, Zagreb
Otvorenje, u utorak, 15. listopada 2013. godine u 18 sati
Izložba je otvorena do 25. listopada 2013. godine
Grafički ciklus Ikar
Polazište ovog grafičkog ciklusa je mitski lik, oblikovan u grčkoj mitologiji i znan po imenu Ikar.
No, lik čovjeka-letača star je koliko i čovjek sam, star koliko i sam san, a san je star koliko i čovjek, možda i stariji.
Mit o letaču stariji je od grčke mitologije, star je koliko i arhetipske poruke o nadrastanju vlastite biti, o kršenju granica, o slobodi, ne/posluhu, smjelosti, bijegu, uzletu, letu, sagorijevanju, srazu, padu, rastakanju i rastu… iz vlastita pepela…(Ikar; krilati glasnik-poslanik-čuvar; Faetont; Sizif; Kairos; Prometej; svi oni razapeti, uključujući i Krista; Feniks; Homo volans; Vitruvijev/Leonardov Čovjek; Don Quijote; argonauti/astronauti – svi oni i još mnogi drugi dionici su i baštinici iste riznice – iz koje zaimamo svi mi koji još stvaramo, a koja još uvijek nije presahnula i možda ni neće – jer još uvijek stvaramo.)
Ishodište pak ove izložbe je upravo potreba/nagon za stvaranjem, za likovnošću, za onim (likovnim) jezikom koji je lišen i figuracije i priče i opisa i ukrasa i (doslovnih) poruka, koji je lišen predmetnosti – bespredmetan i čist i „bogublizak” – jer nikome drugome možda nije ni potreban.
Likovni postupak koji(m se) Jure Kokeza ostvaruje tijekom svojeg stvaralaštva najčešće je grafika.
I u ovom ciklusu on iznova koristi klasične grafičke tehnike – bakropis, aquatintu i suhu iglu.
Put od metalne ploče do umnoženog otiska mnogoznačan je i gotovo alkemijski – a svakako je i fizikalan i kemijski:
Hladan i tvrd metal prevlači se zemljanim talogom (asfaltnom osnovom), da bi se u taj „humus” ucrtao prvotni crtež oštrim i tankim crtama – poput pisanja – zato se i zove bakropis.
Potom se uključuje biljni derivat – smola (poput suza Helijada, koje su jantarom oplakivale jednog od mitskih letača, svog palog brata Faetonta). Kolofonij (nazvan po starogrčkom gradu Kolofonu) prosipa se po površini metalne ploče i tali otvorenim plamenom.
Ploča se zatim višekratno uranja u rastvor dušične kiseline koja nagriza sve što treba biti izgriženo. Tim se postupkom na ploči odvaja svjetlo od tame – od bijelog preko svih sivih do duboko crnog – da bi se svjetline ponovno prožele s tamnim mrljama, a mrkline spregle s bijelim.
Završni mehanički urezi suhom iglom poslije će u otisku ostaviti najdublji tamni trag.
Utrljavanjem grafičke boje – i u ovom ciklusu to su opet tamne modrine i modra crnila – dovršava se rad na matrici i ploča je spremna za otiskivanje.Silina pritiska grafičke preše zatim će s ploče zrcalno prenijeti i utisnuti u čistu mekoću papira sve to putovanje.
Put postupnosti, susljednosti, dosljednosti, strpljivosti, put nadzirane siline, uz neprestani i neposredni dodir ljudske/stvarateljeve ruke i misli – put je „sublimacije u viši poredak stvari”*.
Lik, koji sažimanjem na bit prerasta u znak, na tom se putu, u ovom grafičkom ciklusu, prolazeći preobrazbe likovnog postupka pretapa u naznaku, u (krhku) okosnicu, u zaljuljanu os koja mjeri, lomi, prerasta ili ustaljuje kadar, gomilajući iza/oko sebe iskidana tkanja, nervature, silnice i vrtloge, razaranje, rastakanje i krš apstraktnog prostora, poput vatrene kiše i zemljane magme, smjese iz koje, nakon zgusnuća, implozije, utihnuća – nastaje amorfnost – plodni humus i – klica novog rasta.
Zvjezdana Jembrih
Jure Kokeza rođen je 15. listopada 1959. u Splitu, gdje 1979. završava Školu primijenjene umjetnosti, odjel grafike. U Zagrebu pohađa Akademiju likovnih umjetnosti, grafički odjel i diplomira 1985. u klasi prof. Frane Pare. Ostvaruje deset samostalnih izložbi i sudjeluje na mnogim skupnim. Autor je zbirke poezije “Pas na tri noge” (naklada “Ceres” 1998.). S pjesnikinjom Zlatom Cundeković objavljuje 2009. grafičko-pjesničku mapu “Modrine”. Sudjeluje u konzervatorsko-restauratorskim radovima na brojnim objektima kulturne baštine.Od 1995. bavi se likovno-pedagoškim radom. Od 1999. radi na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu kao profesor grafičkih tehnika. Specijalnost su mu duboki tisak i litografija.
