U noći sa subote na nedjelju prelazi se na ljetno računanje vremena
U 2 sata 25. ožujka kazaljke na satu trebali ste pomaknuti jedan sat naprijed – na 3. Tako smo izgubili jedan sat spavanja, ali zato će dan ubuduće biti dulji. Zimsko/ljetno računanje vremena primjenjuje se kako bi se što više radnih aktivnosti obavljalo pod dnevnim svjetlom i tako se štedjela energija.
Početak ljetnog računanja vremena znači i da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, osim za motocikle i mopede. Međutim, prometni stručnjaci smatraju da je bolje imati upaljena svjetla i za sunčanih dana jer pridonose većoj sigurnosti prometa.
Hrvatske željeznice priopćile su da će zbog pomicanja vremena šest putničkih vlakova kasniti do jedan sat.
Električna energija obračunavat će se prema višoj tarifi od 8 do 22 sata, a prema nižoj od 22 do 8 sati.
Zanimljivo je da kazaljke sata ne pomiču sve države svijeta niti u isto vrijeme. Tako su SAD i Kanada prešli na ljetno računanje vremena još 11. ožujka, Australija će od 1. travnja prijeći na zimsko računanje vremena, a neke države poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine pridružile su se državama koje ne pomiču kazaljke sata (npr. Island).
Ideja o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. U Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Jugoslaviji, ljetno računanje vremena prvi je put uvedeno 1982.
Ljetno računanje vremena završava ove godine 28. listopada u 3 h pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag.
Izbor: HRT
Akademija-Art
