Kapela župnog stana, Jelenje
Margareta Krstić
Sloboda – Uskršnja nada
od 15. 04. 2011.

U Kapeli župnog stana u Jelenju, 15. travnj 2011. godine, otvorena je izložba Margarete Krstić na temu „Sloboda – Uskršnja nada“ gdje je izložila Križni put u keramoslici, raku tehnika, 100 pisanica razičitih veličina i tehnika te ribe i djecu u igri okovanu bodljikavom žicom što je zaintrgiralo velik broj prisutnih ljubitelja umjetnosti i potaklo na razmišljanje.

Kći Grobnika Margareta Krstić svoju je umjetničku keramiku kao krilima ponesenu dobru želju razaslala u svim smjerovima, bivši tako nazočna na svim meridijanima i paralelama. Prepoznaju je u Europi no i u Americi. Znana je u raznim prjestolnicama kao i na svojoj Grobinštini. U svojoj maniri, nikome dužna doli svom predanom radu i učenju stvara u desetljeću za nama opuse keramičkih skulptura koje plijene svojom originalnošću, snagom izraza, autohtonom energijom. Oblikujući umjetničku keramiku, Margareta Krstić na svojemu ognjišću ili na izložbama po glasovitim europskim centrima umjetnosti i artističkog prestiža postiže jednaki intenzitet umjetničke kvalitete. Iz vječnosti zemlje stvorene oblike, svjedočeći vječnost, stvara ansamble božićnih jaslica, starih grobničkih običaja i zanata. Pored toga ostvaruje opuse koji se nižu brojnošću i impresivnom vizualizacijom ideje a nit vodilja im je vezana za sakralne teme i vjerska učenja. Konkretna u svom razrađenom concettu, naracijom svojstvenom učenju Biblije za siromašne, dopadljivom stvarnom gestom i karakterom likova poučava svoje okolje.
Vezana za predblagdanske uskrsne teme polazi od pučkog, običajnog, predpovijesnog što se pisanicama i variranim povijesnim baštinskim vjerovanjima i uvjerenjima prenosi s koljena na koljeno kao materijalna ali i nematerijalna baština što kao baštinu naših obitelji pronosimo budućim naraštajima.
Slikarsko keramički Križni put, promišljan godinama u različitosti varijanti predstavlja u petnaest keramičkih ploča kao još jednu svoju viziju koja se odlikuje estetikom i koloritom šezdesetih. Uvrstivši prema suvremenim tumačenjima i prikaz Kristova uskrsnuća definirala je prizore kubnim formama dijelom apstrahirajući detalje no energično naglašavajući kompoziciju. Uz boju koja svojom jačinom dominira, nazočna je i jaka kontura kao rezultat ekspresivne geste. Iskoristivši mogućnosti keramičke tehnike Raku, maksimumom svog angažmana, umjetnica je definirala svoje ideje.
Motiv Križnog puta u likovnim ostvarenjima možemo pratiti već od petog stoljeća. Motiv se razvija i prenosi preko franjevaca u četrnaestom stoljeću te evoluira na danas nam poznati nivo u petnaestom i šesnaestom stoljeću. Osamnaesto stoljeće definira četrnaest postaja a dvadeseto i dvadesetprvo prema zagovorima Papa Ivana Pavla II i Benedikta XVI ostvaruje se sa petnaestom postajom Kristova uskrsnuća.
Doživljaj Muke Kristove individualan je po svakom vjerniku no zajednički je to put kontemplacije i duhovne izgradnje nad žrtvom za čovjeka, svakog od nas ponaosob što osnažen vjerom u sebe i bližnje gradi bolji svijet.
Theodor de Canziani

Akademija-Art.hr
19.04.2011.