Jelena Lovrić: Pesimizam u zemlji je eksplodirao

milanovic

Gotovo svi pokazatelji su loši. Ima li Hrvatska plan B?

Vlada je suočena s drastičnim padom podrške, gotovo svi ekonomski pokazatelji i dalje imaju silaznu tendenciju, a ekonomska depresija posljednjih mjeseci počinje prerastati u političku krizu. Vlada se, s jedne strane, sudara s golemim gospodarskim problemima, a s druge strane sa svojevrsnom desnom, konzervativnom revolucijom. Ima li uopće izlaza? Što bi Milanovićeva Vlada trebala poduzeti?
Recentno rušenje hrvatskog kreditnog rejtinga u premijera Zorana Milanovića rezultiralo je neobjašnjivo vedrim raspoloženjem i tvrdnjom da mišljenje agencije Moody’s treba smatrati dokazom da je Hrvatska na dobrom putu. Situacija se u državi iz dana u dan pogoršava, ali to vladajuću koaliciju kao da nimalo ne dira.

Za razliku od premijera i Vlade , javnost već neko vrijeme razmatra potrebu aktiviranja interventnog scenarija. Javno se pretresaju moguća rješenja. Na raznim se stranama naglašava potreba postizanja nacionalnog konsenzusa. To je omiljena tema i šefa države, predsjednika Ive Josipovića. Mnogo se spominje i potreba rekonstrukcije Vlade. Krugovi oko Nacionalnog foruma

 Nikice Gabrića spasonosnim smatraju armiranje Milanovićeva kabineta stručnim kadrovima. Neki ekonomisti ( Željko Lovrinčević) sugeriraju da bi međunarodna zajednica i Hrvatskoj, slično kao Italiji, mogla nametnuti nekakvu tehnokratsku vladu. Ljubo Jurčić uporno ponavlja da je hitno raspisivanje izbora jedino rješenje, a sve ostalo gubitak vremena… Čini se da o planu B ne razmišljaju jedino u Vladi. Možda zato što uopće nemaju rezervnu opciju?


Silazne tendencije
Što da se radi – odgovor na to pitanje u zoni je spekulacija. Ali, sve je sigurnije da na dosadašnji način više ne ide. Iz više razloga. Generalno, zato što negativni trendovi u zemlji nisu zaustavljeni, nego se, dapače, produbljuju.
Prvo, Vlada je suočena s drastičnim padom podrške. Više od dvije trećine građana, pokazuju istraživanja, smatra da zemlja ide u lošem smjeru. Na početku druge godine Milanovićeva mandata pesimizam je eksplodirao. Čak se i među SDP-ovim biračima broj pesimista približio broju optimista. Vlada koja kontinuirano gubi potporu, odnosno kojoj građani ne vjeruju teško da može funkcionirati.
Drugo, ne samo bonitetni status države, nego i drugi ekonomski pokazatelji i dalje imaju silaznu tendenciju. Gospodarstvo se ne prestaje urušavati, rastu samo inflacija i broj nezaposlenih. Dok Vlada kao slamku spasa najavljuje i čeka rast ovogodišnjeg BDP-a na razini statističke pogreške, ekonomski stručnjaci i dalje imaju negativne prognoze.
Moody’s upozorava da ni ulazak u Europsku Uniju neće Hrvatskoj donijeti očekivanu korist. Ako tog ulaska uopće bude! Nije nemoguće da Hrvatska u zacrtanom roku, s početkom srpnja, ipak ne postane članicom EU, što bi sigurno predstavljalo grandiozan neuspjeh aktualne vlasti i radikalno dramatiziralo unutarnjopolitičku situaciju. O katastrofalnoj ekonomiji i Vladinoj dezorijentiranosti najupečatljivije govori izjava ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da svatko pametan bježi iz Hrvatske. Rječito kao dijagnoza! Još indikativnije kad dolazi od čovjeka koji bi trebao voditi oporavak! Najgore što na takvu samodifamaciju nitko iz Vlade nije reagirao!
Treće, ekonomska depresija posljednjih mjeseci počinje prerastati u političku krizu. Vlada se, s jedne strane, sudara s golemim gospodarskim problemima, a s druge strane sa svojevrsnom desnom, konzervativnom revolucijom, koja je slična onoj s kakvom se 2000. suočavala Vlada Ivice Račana. Opet se, kao i onda, vlast ljevice pokušava delegitimirati kao neželjena i neprirodna. Forsiraju se ideološke konfrontacije. Zemljom ponovno počinju šetati masovni prosvjedi – pobuna protiv ćirilice u Vukovaru – slični kestenjarskim manevrima otprije 13 godina…
Ima li uopće izlaza? Što bi Milanovićeva Vlada trebala poduzeti?

Resetiranje?

Milorad Pupovac
, saborski zastupnik, ističe da snažno podržava aktualnu Vladu, ali smatra da u Banskim dvorima podcjenjuju ozbiljnost situacije.
Važno mu je naglasiti da čak i ljudi koji postojećoj vlasti ne vide nikakvu alternativu razmišljaju o neodrživosti sadašnjeg stanja. “Vlada se naprosto mora suočiti s činjenicom da entuzijazam s kojim je krenula nakon osvajanja izbora više nije dovoljan”, kaže. Najvažnijim drži prvo zaustaviti pad povjerenja, a onda stvoriti pretpostavke za njegovu obnovu. Jer, bez potpore javnosti ni jedna vlast ne može ozbiljno provoditi svoju politiku. Ima li osjećaj da Vladu kontinuirani gubitak podrške uopće ne zabrinjava? “Vlada ima stabilnu većinu u Saboru i s te se strane ne mora brinuti. Ali, za upravljanje procesima u zemlji nije dovoljna samo parlamentarna većina. Ona je dostatna za donošenje određenih mjera, ali za vođenje naroda te upravljanje narodnim očekivanjima i raspoloženjem potrebno je ipak nešto više.” Napominje da proces rekonstruiranja povjerenja Vlada mora osmisliti ne kao PR-ovski nego prije svega kao politički projekt.
Potpredsjednik SDSS-a, stranke koja u Saboru aktivno podupire Milanovićevu koaliciju, tvrdi da je Vladi potrebno resetiranje. Što bi to značilo? Promjene na barem tri razine, kaže Pupovac. Ponajprije promjena komunikacijske strategije. Dosadašnja se, dodaje, u nizu elemenata pokazala nedovoljno korisnom, odnosno neproduktivnom. Potom, harmoniziranje politika i vođenja Vlade. Pupovac smatra da Vlada mora pokazati mnogo veće jedinstvo nego dosad.
Da bi se od Vlade koja funkcionira kao ministarska trebala transformirati u Vladu koja djeluje kao premijerska. Što je iznimno važno jer, kako kaže, pretpostavlja da bi premijer morao imati i neku vrstu svog savjetničkog tima, posebno za ono što je u ovom trenutku Hrvatskoj najbitnije, a to je ekonomsko stanje i perspektive. Na koncu, Vladu bi trebalo pojačati bilo novim politikama, bilo dodatnim ljudima. U nešto više od godinu dana dosadašnjeg mandata posve su se jasno pokazale slabe točke koje treba sanirati ili supstituirati.
Neku vrstu resetiranja predlaže i Vladimir Šeks. Kao političar koji ima mnogo utakmica u nogama, tvrdi da bi umjesto rekonstrukcije Vlade premijeru Milanoviću primjerenije i korisnije bilo da svoj kabinet testira u parlamentu. “Budući da znatna većina građana smatra da Vlada vodi zemlju u pogrešnom smjeru i više joj ne daje potporu, mislim da bi premijer sukladno Ustavu trebao zahtijevati glasovanje o povjerenju Vladi u Hrvatskom saboru.” Što bi se time dobilo ako Kukuriku ima stabilnu većinu, što je nesporno? Samo bi se potvrdio i ojačao Vladin legitimitet? “Može se pretpostaviti da bi Vlada dobila povjerenje, ali bi se kroz saborsku raspravu poslala snažna poruka o neuralgičnim točkama Vladine politike koje je nužno ispraviti, odnosno zaokretima koje treba napraviti. Posebno u onim segmentima koji se odnose na gospodarstvo i financije”, objašnjava Šeks.
Foto: Davor Pongračić/CROPIX
Izvor: Jutarnji.hr