Džana Mujadžić
djananouvelles@gmail.com
Profesorica engleske književnosti na Sorbonne, 31. godišnja Jakuta Alikavazović je rođena u bogatom 15. okrugu, Grada svjetlosti.
Jakuta Alikavazović
Le Londres-Louxor
Roman o bh prognanicima u Francuskoj
Majka joj pjesnikinja iz Čajniča, a otac iz Pljevalja. Upravo je objavila svoj drugi roman "Le Londres-Louxor", kod pariškog izdavača "L’Olivier". Završila je čuvenu visoku školu "Ecole Normale Supérieure", smještenu u Latinskoj četvrti. Bila je u Glasgowu dvije godine na usavršavanju, a potom putovala po cijeloj Europi. Po povratku u Paris se stalno obrazovala što joj nije smetalo objaviti pripovijedke po nazivom "Price protiv prirode". Za prvi roman "Lutajuća tijela", objavljen kod istog izdavača 2007., dobila je najveće galsko književno priznanje "Goncourt", i vrijednu stipendiju, godinu kasnije. Putovala je i u Indiju gdje bi voljela živjeti i uspjela ostvariti nekoliko gramatika i pravopisa francuskog jezika. Sudjelovala je i na Festivalu u Avignonu, gdje su čitani njezini teatarski odlomci.
Jakuta Alikavazović
Le Londres-Louxor
Roman o bh prognanicima u Francuskoj
Majka joj pjesnikinja iz Čajniča, a otac iz Pljevalja. Upravo je objavila svoj drugi roman "Le Londres-Louxor", kod pariškog izdavača "L’Olivier". Završila je čuvenu visoku školu "Ecole Normale Supérieure", smještenu u Latinskoj četvrti. Bila je u Glasgowu dvije godine na usavršavanju, a potom putovala po cijeloj Europi. Po povratku u Paris se stalno obrazovala što joj nije smetalo objaviti pripovijedke po nazivom "Price protiv prirode". Za prvi roman "Lutajuća tijela", objavljen kod istog izdavača 2007., dobila je najveće galsko književno priznanje "Goncourt", i vrijednu stipendiju, godinu kasnije. Putovala je i u Indiju gdje bi voljela živjeti i uspjela ostvariti nekoliko gramatika i pravopisa francuskog jezika. Sudjelovala je i na Festivalu u Avignonu, gdje su čitani njezini teatarski odlomci.
"Le Londres-Louxor" je ime pariškog kina koje postoji u spisateljičinoj mašti! Kino, neobična institucija čudne prošlosti, izgrađeno je 20. godina prošlog stoljeća. Često zatvarano, mijenja namjene bez teskoća, prolazeći kroz vrijeme na poseban način. U šestom desetljeću 20. stoljeća, izgubio mu se trag ali 1992. godine otvorilo je vrata bosanskohercegovačkim izbjeglicama, mežu kojima su Ariana i Esma, dvije sestre iz Sarajeva, čudom izbavljene iz "najduže opsjede suvremene Europe". "Začudo – ističe književnica, malo osoba se sjeća tog detalja".
Način pisanja je nalik kinematografskom: utjecaj Hitckocka je neskriven. Jedna junakinja je plava, prefinjena tiha i živi od pomoći pisca kojemu posuđuje ime, pošto on želi sačuvati anonimnost. Roman je nastanjem neodredjenim bićima, prestrašenim i uzbuđujućim, kao proizašlim iz teškog sna. Erol u kinu "Le Londres-Louxor" prodaje lutke, dvojnice glumice Tippi Hedren, u čuvenim "Pticama", već davno izčezlog maestra strave. Društvo mu pravi Mime, Meksikanac koji nikada nije posjetio Balkan. Projekcionist je žena, koja živi među slikama poznatog muzeja i gleda prolaznike koji odlaze i dolaze. Ariana, Esmina sestra je radoznala: zanimaju je ljudi, žene, njihovo porijeklo, događaji koje su ranije živjeli. Ali iznenada isčezava i svi je traže.
Recit je poput labirinta, sa pravim i lažnim intrigama koje otkrivaju estetiku nestanka, udaljenu, gotovo nerazumljivu. Jakuta to objašnjava egzilom jer: "Izbjeglice poznaju istinske konfuzije. Ime zemlje iz koje su moje junakinje došle je izčezlo. Sada one trebaju biti jake i izdržljive da same sebi izgrade porijeklo"! U "Le Londres- Louxor" susreću mnoštvo drugih "Jugoslavena", dok Esmin zaljubljenik želi razbiti šutnju i upoznati cijelu ispovijest žene koju voli. U kinu neprestalno traži ključ koji će mu otkriti Esminu prošlost. Ali sve to nije jednostavno jer autorica naglašsava:
"Pojmovi, kakvi takvi, nisu primljetljivi, izgubljeni u nastavcima dijeljenja, bježanja, odsjaja. Zemlja se razmišlja u sasvim drugoj, zaboravljeni maternji jezik u uporabnom, nametnutom, rodna gruda se izgubila i nemoguće je pronaći njezine razbijene komade".
Jakuta Alikavazović što je najprije htjela biti arhitektica, virtuozno mijenja načine osobnog, stvaralačkog izražavanja, pa je u Los Angelesu pripremila izložbu s američko iranskom umjetnicom, Roshom Yaghmai.
Akademija-Art.hr
28.03.2011.
