Izložba povodom 30 godina HLD-a


Na otvaranju: Umjetnički voditelj HLD-a Milan Ilić, prof.; gradonačelnik Zagreba Milan Bandić; predsjednik HLD-a Josip Joško Fijucek


Izložbeni salon HLD-a, Tratinska 15, Zagreb

IZLOŽBA POVODOM 30. OBLJETNICE HLD-a I USELJENJA U NOVI RADNI I IZLOŽBENI PROSTOR
Od 27. 03 do 15. 04. 2012.
Pogledajte galeriju fotografija s otvorenja!

JUBILARNA IZLOŽBA HRVATSKOG LIKOVNOG DRUŠTVA

Kada je 20. siječnja 1982. godine grupa entuzijasta utemeljila Zajednicu likovnih radnika „Zagreb“, okupivši akademski neobrazovane likovne stvaraoce Zagreba i cijele Hrvatske kako bi pomogla brojnim članovima, nadarenim slikarima i kiparima u njihovom daljnjem razvoju, nije mogla ni pretpostaviti da će ta ideja imati takav odjek.
Zajednica likovnih radnika „Zagreb“, preimenovana 1. veljače 1998. godine u Hrvatsko likovno društvo, odigrala je značajnu ulogu u afirmaciji likovnog amaterizma u Zagrebu i Hrvatskoj. Mnogi članovi postali su u međuvremenu profesionalni i priznati likovni stvaraoci.
Kroz Zajednicu i Društvo prošlo je više od 600 članova, a Društvo danas ima 153 registrirana člana.
Članovi su različite životne dobi, premda većinu čini starija, umirovljenička populacija. Velike su razlike i u obrazovnoj strukturi, profesionalnim zvanjima i zanimanjima, ali i u likovnim opredjeljenjima i načinu rada.
Unatoč brojnim financijskim i materijalnim problemima, među kojima je posebno mjesto zauzimao nedostatak odgovarajućeg prostora za rad i kontinuirano izlaganje, organizirane su tijekom proteklih 30 godina 233 žirirane izložbe s popratnim katalozima, od čega 133 od 1998. do danas. Ovome treba pribrojati i mnogobrojne likovne kolonije i humanitarne akcije u kojima članovi Društva sudjeluju svojim donacijama.
Tridesetu obljetnicu dočekujemo konačno u novom radnom i izložbenom prostoru.
To je svakako veliko olakšanje, ali i još veća obveza da se u narednom razdoblju još više i jače pokažemo i dokažemo na likovnoj sceni Zagreba i Hrvatske.
Pripremajući ovu JUBILARNU IZLOŽBU  slika i skulptura željeli smo pokazati svu raznolikost  tehnika i materijala, tema i motiva, stilova i stilskih opredjeljenja naših članova.
Uz odgovarajuću likovnu kvalitetu, to je bio jedan od kriterija za odabir radova, a najveći limitirajući faktor bila je veličina prostora pa su tako „otpali“ i neki radovi koji bi zaslužili mjesto na ovoj izložbi.
Vjerujemo da će kroz kontinuiranu organizaciju skupnih i samostalnih izložbi svi članovi dobiti priliku da se na odgovarajući način predstave zagrebačkoj publici.
A što smo odabrali za ovu izložbu?
Od slikarskih tehnika tu su crtež, akvarel, gvaš, suhi pastel, tempera, akril, ulje (na platnu i na kartonu), pirografija, kombinirana tehnika i kolaž.
U skulptorskom opusu korišten je gips, terakota, drvo, vosak, glinamol i raku.
Slike bismo prema temi i motivu mogli grupirati u nekoliko skupina:
Cvijeće se kao motiv našlo na slikama 7 autorica. Akvarelom rađena Nježnost maćuhica Ingeborg Crnogaj, suhim cvijećem složeni kolaž u Pušlek Nede Marinović Došen, izrazito svijetli akril rascvjetanih Pet bijelih latica Ines Fabijanić, geometrizirana Hortenzija Gordane Karlović i pravi koloplet tamnog kolorita Jesenjeg ugođaja Barbare Percač. Cvijeće kao središnja točka uljem rađene Kamene kuće Vande Župančić  i tamno kolorirana slutnja o Dolasku proljeća Mihaele Tomić.
Mrtva priroda je u realizaciji ostala uglavnom u okviru realnog i viđenog. Uljem rađene sočne Breskve Ludmile Milice Biželj, akrilom rađeno Voće i crveni šal Danice Kapusta, Prozor Gordane Vukorepa  i suhim pastelom realizirana klasična Mrtva priroda (s vazom i porilukom) Mirjane Nosal.
Animalistički motiv nalazimo u plemenitoj uljem slikanoj glavi Bijelog konja Vere Šaf, u ekspresionističkom koloritu Jureka Ksenije Talijančić, u razigranom, akrilom slikanom Plesu riba Vilke Krešić i u kombiniranom tehnikom rađenoj minijaturi Glasnik Vinka Ćosića.
Portret i ljudska figura pružaju najbolji uvid u raznolikost pristupa motivu. Skoro hiperrealistički, snažno i impresivno djeluje u tehnici pirografije izrađeni Autoportret Željka Streleca. Ima neke ljupkosti u minijaturnom akrilom rađenom portretu Marije Nade Vojnović Musić. Poput starinske ikone, otmjeno i reprezentativno djeluje ulje Portreta žene Josipa Fijuceka, a bliska secesiji je Crnogorka Nataše Rašović  u kombiniranoj tehnici. Ana Pajan posegnula je za hrvatskom poviješću donoseći u akrilu lik kraljice Domoslave. Vlastimir Lončar kao da je sabrao svu bol ovog svijeta i utisnuo je akrilom u jedan krik Muke Kristove, a Branko Biljman, nastavljajući svoj društveni i moralni angažman, uljem slika Golgotu malog običnog čovjeka.
Zagreb je uvijek bio neiscrpni izvor umjetničke inspiracije. Tu je precizni čisti crtež Ribnjaka Franje Kovačića, prepoznatljiva arhitektura Ilice u ulju Marije Hohoš Novaković, rascvjetale Magnolije ispred Mimare Branke Kopeti i priželjkivano Proljeće u Zagrebu u akrilu Ingrid Vesel.
Zima je nedvojbeno ostavila i svoj „likovni trag“, pa ju je tako uljem „ovjekovječila“ Ljudmila Hakman, dobila je poetsku ljepotu u akvarelima Snježane Filipčić i Rubine Abramović, a Mirjana Mirt ju je temperom pretvorila u  Zimsku bajku.
More i mediteranski ugođaj našli su svoje interprete u jednostavnom crtežu Novog Vinodolskog Rade Tonković, tušem i akvarelom rađenom Cavtatu Ante Marinića, u sažetim ali prepoznatljivim oblicima akrilom izvedene Luke Višnje Peter, u prozračnom i dopadljivom akvarelu Masline Lidije Brajon Sudarević  te u naglašenoj snazi i dugovječnosti uljem slikane neke stare Olive Božene Havlik.
Pejzaž je uvijek bio slikarski izazov. Bez obzira radilo se tek o nekom gvašem slikanom Sjećanju Marijana Tišljara, o akvarelom izvedenom Potoku radosti Anđelke Čižmek, o običnim, uljem rađenim Vrganjima Višnje Jakšić, o poetičnom Krajoliku Biserke Konečny, o dramski nabijenom Izlazu Zdenke Kobašlić, o kontrastu žutih polja i zelenih čempresa Provanse Božice Žirović, o impresionistički intoniranom Sjećanju na Liku Mirjane Dolenčić, o Iskopinama u Srimi Đurđice Jakoplić Antolić, o tek jednom jedinom Cvijetu u polju Juraja Jonkea, ili o već prepoznatljivoj maniri naive Domaćeg panja Željka Peveca.
Apstrakciji su vrlo bliski akrilom rađeni radovi – koloristički prigušena i svijetla Panorama Nevenke Dragičević  i koloristički bogata Ljetna priča Ane Cerovski. No „čistu apstrakciju“, ponešto dekorativnog karaktera s naglašenim kolorističkim kontrastom, donosi diptih Kompozicija Ilje Ećim.
Skulptori su također pokazali veliku raznolikost u izboru materijala i načinu pristupa temi.
Slavko Blažičko vrlo uspješno je iskoristio dijelove stare vinske bačve koje je skulptorskom „doradom“ i lakom efektno pretvorio u Nju i Njega. Nedjeljko Frane Erceg  tendira ka čvrstim, oblim, zatvorenim formama, realizirajući u obojenom gipsu Akt i Kupačicu. Zvonimir Gotal ostaje vjeran terakoti i maniri naive u kojoj je i ovaj ponuđeni muški Portret. Lidija Krmpotić  u Molitvi  realizira vrlo zanimljivu stolnu svjetiljku isprepletenih vitica u tehnici rakua. Rad Andreje Krušelj  mogli bismo nazvati performansom jer nam u običnoj tegli za kompot nudi Bubreg u loju, izrađen od voska i glinamola, simpatično i izazovno.
Rezimiramo li ovaj letimični pregled izloženih radova, mogli bismo prema stilskom opredjeljenju govoriti o rasponu od poetskog realizma, preko impresionističkih i ekspresionističkih iskoraka,  do naive, geometrizacije i sažimanja formi sve do čiste apstrakcije.
Dakle, za svakoga po nešto!
Uz zahvalu za dosadašnji trud i suradnju, članovima Društva želimo da uspješno dočekaju i zlatni jubilej.
Milan Ilić, prof.

ODABIR RADOVA: Milan Ilić, prof. / PREDGOVOR: Milan Ilić, prof. / POSTAV: Milan Ilić, prof. , Božidar Filipčić/

ORGANIZACIJSKI ODBOR: Josip Fijucek, Snježana Filipčić, Juraj Jonke/
GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: Tiskara TEDA, Samobor / Naklada:250 kom

AUTORI I IZLOŽENI RADOVI

SLIKE
1. Rubina Abramović: Zima, akvarel, 21×35 cm
2. Branko Biljman: Golgota, ulje, 63×48 cm
3. Ludmila Milica Biželj: Breskve, ulje, 30×40 cm
4. Lidija Brajon Sudarević: Masline, akvarel, 34×48 cm
5. Ana Cerovski: Ljetna priča, akril, 60×50 cm
6. Ingeborg Crnogaj: Nježnost maćuhica, akvarel, 40×20 cm
7. Anđelka Čižmek: Potok radosti, akvarel, 40×30 cm
8. Vinko Ćosić: Glasnik, komb./tehn., 14×19 cm
9. Mirjana Dolenčić: Sjećanje na Liku, ulje, 50×70 cm
10. Nevenka Dragičević: Panorama, akril, 60×80 cm
11. Ilja Ećim: Kompozicija (diptih), akril, 40×60 cm
12. Ines Fabijanić: Pet bijelih latica, akril, 60×50 cm
13. Josip Fijucek-Joško: Portret žene, ulje, 40×30 cm
14. Snježana Filipčić: Zima, akvarel, 56×36 cm
15. Ljudmila Hakman: Zima, ulje, 36×41 cm
16. Božena Havlik: Oliva, ulje, 50×40 cm
17. Marija Hohoš Novaković: Ilica, ulje, 50×40 cm
18. Đurđica Jakoplić Antolić: Iskopine u Srimi, ulje, 40×50 cm
19. Višnja Jakšić: Vrganji, ulje, 30×40 cm
20. Juraj Jonke: Cvijet u polju, ulje, 25×30 cm
21. Danica Kapusta: Voće i crveni šal, akril, 35×50 cm
22. Gordana Karlović: Hortenzija, akril, 37×27 cm
23. Zdenka Kobašlić: Izlaz, ulje/karton, 50×30 cm
24. Biserka Konečny: Krajolik, ulje, 40×30 cm
25. Branka Kopeti: Magnolije ispred Mimare, ulje, 50×60 cm
26. Franjo Kovačić: Ribnjak, tuš, 33×48 cm
27. Vilka Krešić: Ples riba, akril, 40×50 cm
28. Vlastimir Lončar: Muke Kristove, akril, 29×29 cm
29. Ante Marinić: Cavtat, tuš/akvarel, 26×26 cm
30. Neda Marinović Došen: Pušlek, kolaž/suho cvijeće, 30×20 cm
31. Mirjana Mirt: Zimska bajka, tempera, 28×20 cm
32. Mirjana Nosal: Mrtva priroda, suhi pastel, 45×33 cm 
33. Ana Pajan: Domoslava, akril, 60×30 cm
34. Barbara Percač: Jesenji ugođaj, akril, 40×30 cm 
35. Višnja Peter: Luka, akril, 60×80 cm
36. Željko Pevec: Domaći panj, ulje, 30×24 cm
37. Nataša Rašović: Crnogorka, komb./tehn., 27×16 cm
38. Željko Strelec: Autoportret, pirografija, 50×50 cm
39. Vera Šaf: Bijeli konj, ulje, 30×24 cm
40. Ksenija Talijančić: Jurek, ulje, 60×50 cm
41. Marijan Tišljar –Matiš: Sjećanje, gvaš, 33×23 cm
42. Mihaela Tomić: Dolazi proljeće, ulje, 20×30 cm
43. Rada Tonković: Novi Vinodolski, tuš, 21×29 cm
44. Ingrid Vesel: Proljeće u Zagrebu, akril, 20×30 cm
45. Nada Vojnović Musić: Marija, akril, 25×20 cm
46. Gordana Vukorepa: Prozor, akril, 50×60 cm
47. Božica Žirović:Provansa, akril, 50×40 cm
48. Vanda Župančić: Kamena kuća, ulje, 25×33 cm
SKULPTURE
1.Slavko Blažičko: Ona, lakirano drvo; On, lakirano drvo
2.Nedjeljko Frane Erceg: Akt, gips; Kupačica, gips
3.Zvonimir Gotal: Portret, terakota
4.Lidija Krmpotić: Molitva (svjetiljka), raku
5.Andreja Krušelj: Bubreg u loju, glinamol/vosak/tegla

Juraj Jonke

Akademija-Art