Skip to content

Izložba o trapistima: Sjaji Marija Zvijezda


Samostan trapista "Marija Zvijezda" – nekad

Gradska galerija Collegium artisticum, Sarajevo

Izložba o Trapistima
Sjaji Marija Zvijezda
od 07. 02. (u 19.00 sati) do 17. 02. 2011.

Izložba je realizirana u saradnji sa XXVII Internacionalnim festivalom Sarajevo “Sarajevska zima 2011“, i bit će otvorena do 17. veljače 2011.

Strogi katolički redovnici Reda cistercita strožeg obreda, u puku poznatiji kao Trapisti, došli su u Delibašino selo, kod Banje Luke, 21. lipnja 1869. godine. Avantura u koju se upustio sa svojom malobrojnom redovničkom subraćom otac Franz Pfanner u tadašnjem Otomanskom carstvu imala je, ljudskim očima gledano, male ili gotovo nikakve šanse za uspjeh. No, Bog se poslužio ovim “poslušnim buntovnikom“ i pokazao da za njega ne postoje “nemogući uvjeti“.

Došavši u Banju Luku osnovali su samostan trapista “Marija Zvijezda“, koji će vrlo brzo postati slavna trapistička opatija. Nisu čekali bolje uvjete, nego su ih stvarali sami, vodeći se benediktinskim pravilom “Moli i radi“. Molitvom, neumornim radom, umijećem, otvorenošću najnovijim tehničkim dostignućima, a iznad svega ljubavlju za čovjeka, svakodnevno se “kostolomeći za drugoga“, kako o njima zapisa hrvatski putopisac M. Pavlinović, postali su prosvjetitelji, ali i “prosvijetljitelji“ grada na Vrbasu. Naime, od 1. ožujka 1878. godine do teških godina II. svjetskog rata odgojili su i školovali više od 4000 dječaka i mladića, a prva električna sijalica zasvijetlila je upravo u njihovom samostanu 27. ožujka 1899. godine.

Grad na Vrbasu postao je dolaskom trapista europski industrijski grad. Trapisti su u kratkom vremenu izgradili pravi poljoprivredno-zanatsko-industrijski kombinat u kojem su bili: Ciglana (1869.g.), Kovačnica s radionicom za plugove (1869.g.), Žitnica-silos (1870.g.), Kamenolom (1870.g.), Mlin (1872.g.), Sirara (1882.g.), Pilana (1872.-1873.g.), Sušionica šljiva (1872.g.), Pivara (1873.g.), Sušionica za voće (1876.g.), Tvornica cigle i crijepa (1877.g.), Klaonica (1877.g.), Mlin za mljevenje kostiju i Tvornica tutkala (1877.g.), Voćni i šumski rasadnik (1878.g.), Tvornica sukna sa predionicom i tkaonicom (1878.g.), Tiskara sa kartonažom i knjigovežnicom (1879.g.), Bačvarsko, stolarska i kolarska radionica (1879.g.). Godine 1877. počeli su sa izgradnjom bolnice, a prvi bolesnici su primljeni 2. veljače 1879. Prva opća bolnica u Bosanskoj Krajini! Dječje sirotište otvoreno je 1. ožujka 1878. Izgradili su 1879.g. obiteljske kuće za svoje radnike. Prve koje su bile pokrivene crijepom. Bile su to također prve kuće u BiH koje su poslodavci izgradili za svoje radnike. Te godine sagrađen je i Radnički azil. Neumorno su gradili dalje: Hidroelektrana (1899.g.), Most na Vrbasu (1904.g.)… Teško je sve i nabrojati. Svojim pitomcima omogućili su izučavanje 30-ak zanata i tako im dali kruh u ruke. Tisuće i tisuće ljudi nahranili su iz svoje kuhinje. Za vrijeme I. svjetskog rata hranili su dnevno i do 500 ljudi.

See also  Otvorena Izložba "Taktilna percepcija" namijenjena slabovidnim i slijepim osobama

Svojim strogim načinom života stekli su veliki ugled među stanovnicima grada na Vrbasu.

“Trapisti su u svom privrednom razvoju tako reći anticipirali za par desetljeća moderne agrarno-industrijske sadržaje komplementarne proizvodnje ne samo na bosansko-hercegovačkom, nego i na balkanskom prostoru“ (M. Vukmanović).

Nažalost, vrijeme II. svjetskog rata i dolazak komunista na vlast 1945. godine bilo je kobno za opatiju Marija Zvijezda. Nove vlasti učinile su sve da unište ovu uglednu instituciju: oduzimanjem imanja, odvođenjem redovnika u logore, svakodnevnim torturama, uhićenjima i suđenjima mlađih redovnika na višegodišnja tamnovanja…

Nastupilo je vrijeme, koje ne samo da nije priznalo zasluge oo. trapista, nego ih je izričito nijekalo i zatiralo. Takvo stanje trajalo je godinama.

Ova izložba predstavlja tek mali dio onoga što oo. trapisti ostaviše u amanet današnjim pokoljenjima. Fotografijama, sakralnim predmetima, liturgijskom odjećom, dokumentima želi iznijeti na svjetlo dana baštinu koja nadilazi vrijeme i prostor u kojem je nastala. Ujedno želi potaknuti konačno ispravno valoriziranje zasluga ovoga katoličkog reda i ispravljanje nepravdi nanesenim im tijekom proteklih desetljeća. Svakom posjetitelju otvorit će nove vidike i dati nova saznanja o graditeljima bosanskohercegovačke povijesti 19. i 20. stoljeća.

mons. mr. Ivica Božinović


Samostanska crkva – danas

Sanela Nuhanović

kustosica Gradske galerije Collegium artisticum
collegium@open.net.ba

Akademija-Art.hr
04.02.2011.