Izložba nakita – PULP 2

Mentor: doc.dr. Nenad Roban

U subotu, 2. srpnja, u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, otvara se izložba nakita studentica i studenata Akademije za primijenjenu umjetnost u Rijeci – kolegija za oblikovanje nakita. Izložba naziva PULP 2 nastala je pod mentorstvom i u selekciji Nenada Robana, oblikovatelja nakita i docenta na Akademiji. Na izložbi se predstavljaju radovi 39 studentica i studenata, polaznika 3. i 4. godine dodiplomskog te 1. godine diplomskog studija Akademije.

Boris Sekulić

Koncept projekta PULP2

Jeste li ikad sanjali o svijetu bez granica? Ili ste možda razmišljali o onome što mu je prethodilo?

Povijest dokazuje da je ljudska priroda sklona inertnosti do krajnjih mogućih granica. U skladu s tim promjene se događaju kad je određen oblik egzistencije potpuno iscrpljen. Ulaskom u razdoblje održivosti napuštamo poznato nam područje modernizama koji su obilježili 20. stoljeće.

U posljednje vrijeme vidljivo je do koje su mjere zbivanja na području oblikovanja nakita zapravo svjesni (ili pod/ne/svjesni) odgovori stvaratelja na klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo. Nestanak granica dogodio se upravo na području tog, dugo vremena zanemarenog i nepriznatog, umjetničkog izraza. Granice koje su nestale odnose se na područje upotrebe materijala, ali i svijesti o definiranju ukrasa za tijelo. Suvremeni nakit se nekoliko desetljeća koristio za naglašavanje osobnih stavova. Nakit je uglavnom bio izrađivan u konvencionalnim materijalima, to jest plemenitim metalima i dragom ili poludragom kamenju. Najvažnija promjena u odnosu na ranija razdoblja kod takvog se nakita zamjećuje u njegovu obliku koji se ranije temeljio na postavkama likovnih stilova i razdoblja 20. stoljeća. Današnja ekološka i društvena situacija prisilila je umjetnike da promjene materijale od kojih će ostvariti svoje zamisli. Dobrim dijelom na to je utjecala hiperprodukcija uporabnih predmeta.

Ines Šarić

Izborom materijala i osobnim stavom prema ovoj nezaobilaznoj vrsti oblikovanja autori izražavaju otpor prema naglašenom konzumerizmu i inflaciji proizvodnje svih onih predmeta koji podržavaju profit osiguravajući jedino i samo – konzumerizam. U drugoj polovici 60-ih godina prošlog stoljeća na sličan način je iznikao stav nekolicine autora, od kojih je najveći dio djelovao u Europi, koji su promijenili način korištenja materijala u oblikovanju nakita i revolucionarno utjecali na njegovo daljnje poimanje. Oni su do neke mjere komentirali potrošačko društvo sa željom da nakit postane istovrijedna umjetnička disciplina poput ostalih. Dakle, nakit iz toga vremena posjeduje socijalnu komponentu, ponekad i političku, ovisno o autoru. Današnji se oblikovatelji referiraju na sve bitne aspekte suvremenog života, pa su pored društvenih komentara uključili i one ekološke. Međutim, u dubljim slojevima njihova stvaralačkog procesa nailazimo na postavljena pitanja, na ukazivanje i raspravu o većem broju tema koje se odnose na globalizaciju, zemlje Trećeg svijeta, na moguću tehnološku apokalipsu, itd. Gotovo da ne postoji područje naše egzistencije koje nije zainteresiralo i potaklo na stvaranje i reakciju

nekog od autorica i/ili autora te, nazovimo je tako, nove vrste nakita (New Breed Jewelry). U skladu s postavkama avangardista 20. stoljeća odnos prema materijalu je potpuno liberalan. Ništa ne obvezuje autora da koristi bilo koji materijal osim onog koji je najprikladniji za realizaciju umjetničke zamisli. Brojni i različiti autorski pristupi rezultirali su miješanjem tradicionalne izrade od plemenitih metala s održivim, recikliranim, prirodnim i nađenim materijalima. Stoga je napokon postignuta i prihvaćena potpuna sloboda u njegovu izboru.

Smatram potrebnim istaknuti kako je u obrazovanju neophodno i dalje koristiti i podučavati klasičnu zlatarsku tehniku, te je upotpunjavati sa suvremenim iskustvima. Razlozi su višestruki, a među njima spomenimo onaj najvažniji – upotrebljavanje klasičnih tehnika u “neklasičnim” materijalima, što utječe i osigurava kvalitetu izrade. Slobodnim izborom materijala oblikovanje nakita istupa iz svojeg tradicionalnog područja i isprepleće se s ostalim medijima poput slikarstva, grafike, fotografije, skulpture, produkt dizajna, street arta, performansa, assamblagea, itd. Upravo u takvom pristupu nalazi se privlačnost suvremenog nakita koji će se, vjerujem, i dalje razvijati u širokom spektru raznovrsnih medija i svih mogućih upotrebljivih materijala.

Klimatske promjene potiču uspostavu novih sustava vrijednosti kod gotovo svih društvenih zajednica. Među njima sudjeluju i oblikovatelji nakita.

doc.dr. Nenad Roban

oblikovatelj nakita, docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci

Gabrijela Vragović

PULP 2 – izlagači:

III. godina:

IV. godina

Mirela Duktaj

I. godina diplomski studij

Sanja Stojković

Akademija-Art.hr
27.06.2011.