Skip to content

Izložba i monografija: Vladimir Herljević

Galerija I. i Park skulpture Gliptoteke HAZU, Medvedgradska 2, Zagreb

Retrospektivna izložba skulptura (rađenih u mramoru, granitu i bronci) i predstavljanje monografije autorice Marine Barićević
Vladimir Herljević
Od 15. 09. (u 19.00 sati) do 10. 10. 2010.

Vladimir Herljević (rođen 1930.) je bio dugodišnji suradnik i tajnik akademika Antuna Augustinčića (surađuje u izradi spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici); suradnik je u Majstorskoj radionici A. Augustinčića gdje provodi 29 godina, član Upravnog odbora zadruge Likum, predavač na Akademiji likovnih umjetnosti Odsjek za restauratorske radove; predmet "Obrada materijala".
Također se potvrdio kao vrsni stručnjak za restauriranje zagrebačke katedrale na čemu je bio bliski suradnik s akademikom Andro Mohorovičićem i dr. Željkom Čorak. Autor je obnove zapadnog portala crkve sv.Marka.
Autor je niza portreta koji se ističu sugestivnošću.

 
Iz teksta za otvorenje Marine Baričević:

… Kipar Vladimir Herljević vrlo je zanimljiva umjetnička ličnost, sudionik i svjedok brojnih odrednica razvoja moderne skulpture u nacionalnim okvirima. Svojim djelom i naročito djelatnošću dotakao se i ispisao je mnoge bitne glavne i epizodne stranice hrvatskog kiparskog kontinuiteta.
 
Kiparsko umijeće podijelio je na više interesnih zadataka, od kreiranja skulptura i rješavanja spomeničkih obilježja do pedagoškog prenošenja iskustva na mlađe. Ispunjavao je i složene zahtjeve restauracije i konzervacije spomeničke i graditeljske baštine. Dotaknuo se svih markantnih točaka povijesno- društvene i civilizacijsko- kulturne bitnosti kiparstva.

Imao je sreću da su mu učitelji bila dva velika meštra Frane Kršinić i Antun Augustinčić dok je atmosfera odisala duhom, koji je snagom kiparske misli, oblikovao Ivan Meštrović.

… I zaključno: monografski prikaz Herljevićeva stvaralaštva dug je prema osobi i stvaratelju ali i prema povijesti hrvatskog kiparstva.

Kada bih morala ukratko obilježiti, završno, kiparsku posebnost ovoga opusa rekla bih – ishodi iz radišnosti, zanatske kompetencije, iskustva i skromnosti… Kao kipar dao je osobni stvaralački doprinos maloj plastici i spomeničkoj monumentalnosti, plaketnoj umjetnost i obnovi baštine, sakralnoj dekoraciji i plastici…

U bogatom Herljevićevom kiparskom panoptikumu zrcali se povijest našim prostora i intima života: ratovi, maršali, borci, sveci, umjetnici, ljubav, naga tijela u ljepoti opuštenosti…
Herljevićeva monografija potvrđuje da je kiparstvo konvencijama i poviješću, ali i spontanošću i talentom zadana aktivnost.

Ariana Kralj
arikralj@hazu.hr

Akademija-Art.hr
14.09.2010.