Kakav je zaista život u Zagrebu, imaju li njegovi stanovnici doista privilegije, kako se često misli, zato što žive u glavnom gradu? Prema statistici gradske uprave i rezultatima Gospodarske komore Zagreb, pad se u gradu osjeća iz godine u godinu na svim razinama
Rješavaju problem
Uz povećan broj nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu, grad ipak ima pozitivan prirodni prirast. Prošle je godine 350 više rođenih nego umrlih. Zagreb je još popularna adresa pa je od prošle godine grad napučeniji za sedam tisuća stanovnika. Zanimljivo je da Zagreb prednjači u odnosu na ostalu Hrvatsku i u uvozu i izvozu, a uvoz je znatno veći od izvoza. Polovicu robne razmjene Zagreb ostvaruje sa zemljama Europske unije, odnosno 45 posto ukupnog izvoza i 56 posto ukupnog uvoza pa bi i očekivani ulazak u EU sljedeće godine trebao i na tom polju donijeti poduzetnicima uštede, a građanima manje cijene.
Prosječna je mjesečna neto plaća u Zagrebu za lipanj bila 6318 kuna, a najviša je kod zaposlenika savjetničkih djelatnosti, računalnih programera, u poslu s financijama i zračnom prijevozu. Najniže su plaće u gradu u proizvodnji odjeće, čišćenju okoliša i u drvnoj industriji. Prema veličini tvrtki Zagreb broji najviše malih poduzetnika koji čine 97 posto svih poduzetnika.
Najveći rast ostvarile su maloprodajne trgovine s prehrambenim namirnicama, a najveći pad bilježe trgovine glazbenim zapisima te električnim aparatima za kućanstvo.
Više o kvaliteti života u glavnom hrvatskom gradu pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista
Ilustracija: Guliver/Thinkstock
Izvor: Stjepan Bubalo, Mateja Šobak/VLM
Akademija-Art
