Slavlja, priredbe i zabave na početku dvadesetog stoljeća tema su knjige Aleksandre Muraj „Zagrebačka blagdanska ozračja” (AGM, 2013) predstavljene na Interliberu
Etnologija Muraj objasnila je zašto je umjesto svakodnevice izabrala upravo blagdane te zašto početak 20. stoljeća. Naime, riječ je o vremenu u kojem se sve prelamalo: napuštalo se staro i počinjalo novo vrijeme, završetak Prvog svjetskog rata to je i dodatno podcrtao, propala su neka carstva, stvorene nove države, slabio je utjecaj crkve, a u procesije se uvlačila i ona posvećena radničkom blagdanu 1. svibnja.
Autorica Muraj analizira slavlja i blagdane po godišnjim dobima, društvenim grupama odnosno uzrastima, a ono što je posebna vrijednost knjige jest i činjenica da je mnoga od tih zbivanja bilo moguće ilustrirati fotomaterijalima nastalim u prva dva desetljeća prošlog stoljeća na svim onim mjestima (Zrinjevac, Maksimir, Trg bana Jelačića, Ilica…) na kojima su se proslave i procesije odvijale (od ulica do restorana i parkova). Iako su slavlja, priredbe i zabave održavane uglavnom slijedom crkvenog kalendara, građani su posebnu sklonost pokazivali onima koji su mogli ponuditi upravo veselu stranu (primjerice poklade). A i kad su svetački likovi u pitanju razvidno je da i nebesnici imaju svoju modu pa su građani jednima hrlili mnogo češće nego drugima. U tim proslavama posebnu atrakciju predstavljalo je odlaženje u prigradska naselja i sela oko Zagreba – danas, stoljeće kasnije sva ona predstavljaju i čine jedinstveni grad s novim običajima i prioritetima.
Tekst i foto: Nives Gajdobranski
