Žižek: Naivna demokracija više ne ide

 

 

Svakoga dana sve je jasnije i vidljivije da se globalni kapitalistički sustav približava apokaliptičnoj točki. Njegova su četiri jahača Apokalipse ekološka kriza, neravnoteža u ekonomskom sustavu, posljedice biogenetičke revolucije i eksplozivan rast društvenih podjela. No je li to zaista kraj svijeta ili samo kraj svijeta kakav poznajemo? Bilo je to temeljno pitanje na koje je pokušao odgovoriti glasoviti slovenski filozof Slavoj Žižek, koji je bio gost i ovogodišnjeg Subversive festivala u Zagrebu. Naime, od toga pitanja polazi Žižekov najnoviji prijevod na hrvatski jezik, knjiga »Živjeti na kraju vremena« (Fraktura), koja je predstavljena u ponedjeljak na večer u Kinu Europa.

Na pitanje voditeljice tribine Ankice Čakardić zbog čega je knjizi dao tako apokaliptičan naslov, jedan od najcjenjenijih filozofa, kojega često nazivaju i najopasnijim filozofom Zapada, spremno je odgovorio da on nije onaj new age apokaliptičar.

»Nije stvar samo u tome da čekamo kraj vremena. Ova knjiga nije literarna verzija Trierove ‘Melankolije’. Ako povučemo nekoliko linija, jasno je da se približavamo nekoj nultoj točki. Apokalipsa nije samo nešto katastrofično, već momenat kad se stvari pokazuju. Nešto treba promijeniti jer jasno je da kapitalizam i takozvano intelektualno vlasništvo ne idu«, rekao je Žižek.

Slavoj Žižek u knjizi »Živjeti na kraju vremena« kaže, među ostalim, da zapadna civilizacija u suočavanju s ekonomskom krizom koja ju je pogodila mora proći pet stanja: poricanje, bijes, cjenkanje, depresiju i prihvaćanje. Dakle, prema Žižeku, vrijeme je za promjene, a to se, kako tvrdi, može dogoditi samo redefiniranjem komunizma.

»Treba rehabilitirati snažnu državu, neka naivna demokracija ne ide. Moramo ići izvan ovog fetiša demokracije. Da, trebamo prihvatiti da je trenutak istine na strani aktivne manjine«, poručio je Žižek Zagrepčanima.

Popularni je filozof govorio i o multikulturalizmu, a kao dobar primjer naveo je indijskoga književnika Salmana Rushdieja, koji je na svojedobni prigovor svojih sunarodnjaka da se prodao Englezima odgovorio da to nije istina te da su dva indijska pisca koja su imala ključan utjecaj na njega Charles Dickens i Jane Austen.

Slavoj Žižek (1949.) je autor više od 50 knjiga koje su prevedene na 20-ak svjetskih jezika. O Žižekovoj aktualnosti svjedoči i činjenica da je za njegovu novu knjigu na zagrebačkoj promociji bilo dosta zainteresiranih koji su je i kupili premda je knjiga s popustom stajala 200 kuna.

Foto: Wikipedia
Izvor: Sandra Viktorija Katunarić / Vjesnik.hr

Akademija-Art