Ježiću sam platio 5 milijuna eura da progura projekt Družba Adria u Hrvatskoj
Ježić je USKOK-u pa potom i pred vijećem suca Ivana Turudića kazao da je Imre Fazekas operativno proveo isplatu novca nazvavši ga Hernadijevim čovjekom.
Detaljan tijek suđenja možete pratiti ovdje:
9.36 sati Prije svjedočenja tužiteljica Tamara Laptoš u spis je predala dopis mađarskog državnog odvjetništva, u vezi zamolbe za međunarodnu pravnu pomoć.
Tražili su uručenje poziva Hernadiju, no to je odbijeno.
Odgovor glavnog mađarskog državnog odvjetništva: Hrvatska tijela u lipnju 2011. obratila su nam se tražeći ispitivanje Hernadija kao osumnjičenika. Tada smo odbili jer bi to predstavljalo prijetnju za sigurnost Republike Mađarske, no pokrenuta istraga. U siječnju 2012. istraga je obustavljena. Novi zahjtev ignorira naše rješenje. Vezano za novi zahtjev, ured je ponovo preuzeo stajalište i smatra da bi Hernadijevo uhićenje štetilo MOL-u, mađarskom gospodarstvu i nacionalnim interesima, te se zahtjev odbija.
9.46 sati Jadranka Sloković: Hoćete li reći nešto o svom poslovnom putu, koje poslove ste radili vezano za trgovinu naftom i plinom?
Imre Fazakas: Po zanimanju sam matematičar. Diplomirao sam u bivšem Sovjetskom savezu 1979., a od 1985. do 1995. radio sam u predstavništvu mađarske firme Videoton u Moskvi. Od 1995. sam počeo raditi u firmi Par Rus Gaz koja je pola u vlasništvu MOL-a, a pola Gazproma. Pretežno sam se bavio trgovinom plinom. Od 1995. počeo sam raditi u AEB banci, najprije kao zamjenik generalnog direktora, a zatim član uprave. Od 2001. godine zaposlio sam se u Jugosu i bio sam generalni zastupnik za srednju i Istočnu Europu. U području mog djelovanja bila je i RH. Tamo sam radio do 2008. i ostvariovao sam kontakte s ljudima koji se bave naftnim i plinskim biznisom. Nakon likvidacije Jugosa postao sam privatni poduzetnik. Međutim, još od 2004. godine predsjednik sam tvrtke ZMB koja je bila u 50 postotnom vlasništvu MOL-a i 50 posto od Russnefta, a bavila se eksploatacijom nafte u Sibiru.
9.50 sati JS: Osim vaše veze s Russneftom, imate li još kakve veze s nekim ruskim kompanijama?
IF:Imam kontakte sa svim ruskim kompanijama, a posebno onima koje nabavljaju naftu za MOL, Lukoil, Bacsneft… i praktički sve velike ruske kompanije
JS: Kakve su vam sada veze s MOL-om?
IF: Predsjednik sam tvrtke ZMB, odnosno putem konzultatnstkih ugovora putem tvrtke Hangarn oil sudjelujem u postupcima nabave nafte.
JS: Poznajete li Z. Hernadija, u kakvim ste odnosima?
IF: Naravno, to proizlazi iz mog posla i u korektnim smo i stručnim odnosima. Isto tako, poznavao sam i bio dobar sa svim generalnim direktorima MOL-a i prije njega.
9.52 sati JS: Kakve su vaše veze s ciparskim tvrtkama Hangarn Oil i Ceroma Tradings?
IF: Hangarn Oil je tvrtka koja se bavi trgovinom i izvorno je bila u vlasništvu Jukosa, bila je konsolidriana u Jukos i ja sam je vodio u tom razdoblju. Tu je tvrtku 2004. otkupio gospodin Gucerijev. Dao mi je kompletne menađerske ovlasti. Ako vas zanima što to sve sadrži, mogu vam to detaljno objasniti.
Sudac Turudić: Recite generalno, nemorate baš detaljno
IF: S obzirom da se tom tvrtkom formalno upravlja preko jedne menađerske kompanije s Cipra, sukladno tamošnjim propisima, običaj je da vlasnici imenuju jednu osobu koja može davati konkretne upute i to se uređuje posebnim ugovorom. Ja sam ta osoba. Što se tiče tvrtke Ceroma Holdin, ona je u 50 postotnom vlasništvu Gucerijeva i mene. Ta se tvrtka bavi investiranjem i ulaganjem u nekretnine.
9.56 sati IF: Osim ovog konkretnog slučaja, nikad nije imala veze s naftnim poslovima. U odnosu na tu tvrtku, od Gucerijava sam dobio sve ovlasti za upravljanje tom tvrtkom.
JS: Kako se zove tvrtka koja je prema ciparskim zakonima predstavljala Hangarn Oil i je li to ista tvrtka koja ima ovlasti predstavljati Ceromu?
IF: U obje tvrtke Atlas Services ima pravo zastupanja. Tota Serv Manager je ona koja se bavi pravnim zastupanjem , knjiženjem…
10.01 sati IF: Tvrtka Hangarn Oil ima svoje urede na Cipru i tamo živi direktor tvrtke koji je ciparski državljanin. Hangarn Oil se bavi nabavom nafte. Mađarsku i Rusiju povezuje jedan cjevovod. Hangarn oil preko toga uvozi dizelsko ulje koji se sam po sebi ne može prodati na tržište, a MOL to onda prerađuje. Riječ je o dizelu sa sumprorom. Godišnji promet iznosi između 800 milijuna i milijardu dolara.
10.07 sati JS: Je li vam poznata švicarska tvrtka Xenoplast, jeste li poslovali s njom?
IF: Da, vezano uz jedan konkretan posao. Direkotr te tvrtke Hurlimann obratio mi se 2009. godine, to je rezultiralo sklapanjem dvaju ugovora pomoću kojih sam želio realizirati jedan projekt na kojem sam već duže radio.
JS: Što znate o vlasničkoj strukturi?
IF: Ne znam službeno, no prema informacijama do kojih sam tada došao, a i Hurliman mi je rekao, ta je tvrtka tada bila u vlasništvu Roberta Ježića.
JS: Koji je to projekt, kakve ste ugovore zaključili?
IF: Projekt je u RH vrlo dobro poznat, datira još iz vremena Jukosa, riječ je o Družbi Adria. Ja sam još od Jukosa bio odgovoran za taj projekt.
10.09 sati IF: RH je od 2009. i ostvarila dvosmjernu mogućnost tog cjevovoda, ali zbog političkih animoziteta na najvišoj državnoj razini taj projekt nije bio poklrenut. S ruskog aspekta projekt ima smisla ako na jednom karaju cjevoovda postoje određene skladišne mogućnosti. Kad sam ponovo počeo razmišljati o realizaciji, postalo mi je jasno da bi ga mogli realizirati preko Ježića. Djelom zato što je jedno zemljište kod Omišlja bilo u njegovu vlasništvu, odnosno, pretpostavljao sam da on ima odgovorajuće političke kontakte koji bi osigurali potpisiavnje ugovora za transport nafte.
10.14 sati JS: Bilo je potrebno osposobiti postojeći naftovod za dvosmjerni transport, što to u stvari znači?
IF: Kad je naftovod građen izvorni cilj je bio da iz smjera mora osigurava opskrbu naftom Jugoslaviju, Mađarsku i Čehoslovačku. Krajem 90-ih kad se za izvoz ruske nafte pokazala potreba osiguranja dodatnih smjerova transporta.Stoga je bilo potrebno sagraditi dvosjmerni naftovod.
10.17 sati IF: I danas postoji potreba za takvim rješenjem jer nema načina da se izbjegne trasnport preko Bospora. Da se tamo dogodi kakva havarija, nastao bi silan zastoj u transportu. Da danas netko raspolaže ugovorom da može transportirati naftu preko RH mogao bi zaraditi mnogo.
10.20 sati JS: Kako ste kontaktirali s Hurlimanom, rekli ste da je on vas zvao, kako je znao za vaše planove?
IF: Zvao me u proljeće 2009. telefonom i rekao da ima dobru ponudu za mene. Pretpostavio sam koja će to biti jer se znalo za koji sam projekt zainteresiran. Znao sam da tada Ježić nije uspio prodati zemljište Janafu i bio sam otvoren za razgovor. Otputovao sam u Zurich i dogovorili smo se da ćemo sklopiti logistički ugovor. Riječ je o dva ugovora u svrhu realizacije jednog cilja. Samo su dali formu tom logističkom ugovoru, a zapravo se to trebalo razraditi u drugoj fazi što bi se odnosilo na konkretan otkup i sklapanje ugovora o tome. Nakon toga pripremili smo ugovore, još jednom sam išao u Zurich i potpisali smo ugovore pa je isplaćen avans, ukupno 5 milijuna eura.
10.22 sati IF: To su bili ugovori o konzultantskim poslovima. Hurliman je ugovor potpisao u Zurichu i poslao na Cipar gdje su ga potpisali predstavnici Atlas Services tvrtke.
JS: Kakav je točno posao dogovoren, kakve su bile Ježićeve obaveze?
IF: Zadatak R. Ježića bio je osigurati uvjete za pokretanje projekta. Iako mi je Hurliman obećao, nisam se s Ježićem nikad sreo, no bio sam siguran da će obaviti svoj posao jer su imali interesa za to.
10.26 sati JS: Je li to bilo samo lobistički, ili se Ježić trebao angažirati i oko nabave zemljišta?
Sudac: To je odgovoreno, rekao je radi prodaje zemljišta i kontakata.
JS: Rekli ste da se niste susreli s Ježićem, jeste li inzistirali na sastanku, što vam je Hurliman govorio zašto nema sastanka?
IF: Tijekom realizacije projekta u različitim periodima ja sam različitom jačinom želio taj sastanak. Na početku naravno telefonski, ja sam inzistiirao, ali su me uvjerili da se posao obavlja. Od druge polovice godine, već sam osjećao da postoje određeni problemi. Povukao sam se i zastao.To je do kraja godine dovelo do raskidanja ugovora.
10.30 sati JS: Zašto se u ugovorima ne navodi pravi smisao dogovora?
IF: Kao što sam rekao, to su bili formalni ugovori. Cilj im je bio priprema kasnijih detaljnih ugovora. Razdvojili smo ih na dva dijela. Jedan se odnosio na fizičku ostvarivost, drugi na isplatu. Zbog poreznih zakona na Cipru lakše smo iznose mogli isplatiti kroz dva ugovora.
JS: Zbog čega je došlo do otkaza ugovora?
IF: Pa, zato jer sam vidio da se naša očekivanja neće ispuniti. Ipak, to nije išlo baš lagano. Ja sam u 12. mjesecu 2009. otišao u Zurich i rekao da želim raskid, a Hurliman je to akceptirao tek u lipnju iduće godine. Za mene je tada već postalo žurno da zaključimo tu stvar jer je trebalo zaključiti prethodnu poslovnu godinu u računovodstvenom smislu.
10.34 sati JS: Znate li putem koga i na koji način je Ježić trebao osigurati te političke uvjete?
IF: Ja sam naravno taj posao povjerio njemu jer ja nisam bio sposoban to osigurati i ostvariti. Pretpostavljao sam da ima odgovarajuće kontakte kojima će se moći poslužti. Ali, moram naglasiti, da smo Hurlimanu istaknuto rekli da iznos koji ćemo mu doznačiti ne smije koristiit za plaćanje političarima.
Sudac: Zašto, pa vama je načelno to svejedno?
IF: Uopće nije svjedeno, jer ja znam da to nije zakonski.
Sudac. Rekli smo ako apstrahiramo moral.
IF: To je izvan morala, to je zakon. Ne da sam to samo rekao Hurlimanu, nego smo se o tome i dogovorili.
Sudac: Da li je zakonito potpisati ugovor sa sasvim drugim predmetom nego što je stvarni predmet ugovora?
IF: Ne znam da bi bilo nezakonito potpisati lobistički ugovor. Vezano uz projekt Družba Adria, već sam od ranije imao iskustva i znao da je to osjetljivo pitanje, i nisam želio da se to prije vremena otkrije.
10.40 sati JS: Je li Hurliman u bilo kojem trenutku govorio o osobama koje bi u Hrvatskoj mogle pomoći Ježiću, je li koje ime izričito spominjano?
IF: meni konkretna imena nije spomenuo. Mislim da ih on ne bi ni znao.
JS: Jeste li vi imali saznanja o vezama kojima Ježić u RH raspolaže?
IF: Kontinuirano sam i aktivno pratio hrvatske medije. Naravno, imam i svoje izvore informacija i znao sam da je Ježić u kontaktima s državnim vodstvom i tada vodećom strankom
JS: Je li među tim osobama Ivo Sanader?
IF: Naravno, čitao sam o njemu. Sanader je u medijima bio svakodnevno.
10.44 sati JS: Pitanje je bilo jeste li čuli da Ježić ima dobre kontakte sa Sanaderom.
IF: Naravno.
JS: Znate li kakav je bio stav I. Sanadera vezano za Družbu Adria?
IF: Posredno pretpostavljam da nije podupirao taj projekt. Da je on to podupirao, to bi bio toliko veliki projekt da bi se to uz njegovu potporu i ostvarilo. Stekao sam dojam da do realizacije nije došlo upravo zbog otpora politike.
10.47 sati JS: Pod kojim su uvjetima raskinuti ugovori?
IF: Fizički su te dvije tvrtke u prosincu otkazale ugovor, a u lipnju 2010. Hurliman je potpisao te otkaze ugovora.
10.50 sati JS: Pod kojim uvjetima, kako je riješeno vraćanje uplaćenog iznosa?
IF: Situacija nije bila jednostavna. Meni je prvo bilo važno otkazati te ugovore, kao što sam već rekao, pa je u oba otkaza stavljeno da se djelomično priznaje ispunjavanje ugovora. Hurliman nije htio potpisati, a meni je bilo važno otkazati ih. Imam tu primjerke, pa vam mogu kazati što je pisalo. Naveli smo da smo nezadovoljni s radom koji su obavili, da djelomično priznajemo obavljeni posao i u jednom od otkaznih pisama smo napisali da nemamo potraživanja.
IF: Nismo mogli tražiti vraćanje cjelokupnog novčanog iznosa jer Hurliman onda ne bi potpisao raskid ugovora.
Foto: Željko Lukunić/Pixsel
Akademija-Art
