Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine

 

Njegovu iznimnu važnost u sadašnjem povijesnom trenutku hrvatskoga naroda i Crkve istaknuli su u pozdravnim riječima svi govornici.

 

 

Nadbiskup Nikola Eterović, tajnik Biskupske sinode, podsjetio je na ključni kriterij – misao vodilju u istraživanju: »Mi kao Katolička Crkva dajemo naglasak na svjedoke, kršćanske svjedoke ljubavi u takvim veoma teškim vremenima i zato nastojimo povijesnim istraživanjima identificirati one koji su zavrijedjeli biti blaženi i sveci… Važno je otkriti te svjedoke i predstaviti ih cijeloj Crkvi, jer 20. stoljeće je stoljeće mučenika. Naša je dužnost otkriti te dragulje kršćanstva u prošlom stoljeću kako bi bili svjetlokaz kršćanskog svjedočenja i u naše vrijeme. Nova evangelizacija potrebuje takve svjedoke. Nama su potrebni ti svjedoci, i zato je to naša dužnost da ih otkrijemo i slijedimo njihov primjer prema Bogu i prema ljudima i prema neprijateljima«.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, stavljajući simpozij u opći humanistički kontekst uz ostalo je rekao: »Nismo zarobljenici prošlosti nego zaljubljenici u istinu o svom narodu… Istraživanje istine nije premetanje kostiju, kako tvrde neki političari, nego je to izraz humanosti.«

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, pojasnivši teološki pojam mučenika, uz ostalo je istaknuo: »Mučenici su svjedoci dobra i dok želimo izvući iz naše baštine te mučenike i predstaviti ih, mi zapravo dajemo primjere. Uzdižemo primjere kako se dobrim pobjeđuje zlo, a upravo u tome je zadaća Crkve i doprinos Crkve humanizaciji čovječanstva.« Sudionike skupa još su pozdravili: vojni ordinarij u BiH-u Tomo Vukšić, izaslanik predsjednika BKBiH-a, banjolučkog biskupa Franje Komarice, dr. Andrija Hebrang, predsjednik Upravnog vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata, dr. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest, dr. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, i Lojze Peterle, slovenski član Europskoga parlamenta i bivši predsjednik Slovenske vlade i ministar vanjskih poslova. Među brojnim uglednicima znanstvenoga i crkvenoga života na skupu su bili i biskupi: varaždinski Josip Mrzljak, križevački Nikola Kekić i sisački Vlado Košić.

 

 

Uvodne misli na početku znanstvenog skupa dao je predsjednik Komisije za hrvatski martirologij gospićko-senjski biskup Mile Bogović, podsjetivši na riječi pape Ivana Pavla II. kojima je pozvao sve narode da popišu svoje mučenike. U tom su se smislu biskupske konferencije Hrvatske i BiH-a odazvale tom pozivu i osnovale Komisiju za hrvatski martirologij, čiji je jedan od prvih većih pothvata upravo taj simpozij. No, istaknuo je specifično crkveno-vjernički pristup zadanoj temi jer, kako je to doslovce rekao: »Svi su mučenici žrtve, premda nisu sve žrtve mučenici.« Pozvao je sve nazočne i cijelu hrvatsku javnost da se uključe u izgradnju svehrvatskog groba za sve nepokopane žrtve na mjestu nekadašnje crkve sv. Marka u Podudbini.

Potom je pojasnio da je simpozij podijeljen u tri tematske cjeline. Prvi je bio usredotočen na ideološki i politički okvir komunizma, kao zločinačke teorije i prakse, s posebnim osvrtom na ustrojavanje represivnog sustava u Jugoslaviji, koji je posebnom žestinom bio usmjeren prema Katoličkoj Crkvi, te zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u Hrvatskoj, BiH-u i Sloveniji, kao i dosadašnjim podacima o žrtvama u tim zemljama, što su u svojim predavanjima obradili ovi predavači: dr. Jure Krišto, dr. Josip Jurčević, dr. Miroslav Akmadža, mr. Tomislav Jonjić, dr. Mile Lasić, dr. Mitja Ferenc, dr. Tomislav Anić, dr. Vladimir Geiger i dr. Tomo Vukšić.

Na udaru komunističkih vlasti bila je i djelatnost Katoličke Crkve, posebice vjeronauk u školskom programu, čiji je uvod u izbacivanje i zabranu bio prijedlog o prvom ili zadnjem satu već g. 1946.

Važno je otkriti te svjedoke i predstaviti ih cijeloj Crkvi, jer 20. stoljeće je stoljeće mučenika. Naša je dužnost otkriti te dragulje kršćanstva u prošlom stoljeću kako bi bili svjetlokaz kršćanskog svjedočenja i u naše vrijeme.
 

 

U raspravama o komunizmu kao ideologiji i praksi, potrebno je upozoriti na bitnu njegovu odrednicu – marksizam, u čijim su temeljima ateizam i materijalizam. Jednako je tako glavni pokretač povijesnih zbivanja klasna borba koja podrazumijeva nasilje, tj. revoluciju. Budući da negira transcendenciju i univerzalni moral, otvara sebi put u zločinjenje hranjeno mržnjom prema drugom i različitom. Tu leže odgovori na pitanje: Kako je bilo moguće u ime komunističke ideologije tijekom povijesti ubiti oko stotinu milijuna ljudskih života? Primjenjujući tu ideologiju i njezino povijesno ostvarenje, postaje jasnije otkuda dosada oko 1.800 otkrivenih grobišta u bivšoj Jugoslaviji, od kojih je 900 u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji, 200 u Srbiji i 100 u BiH-u. Na području komunističke Jugoslavije, pa tako i Hrvatske, planiranu fizičku eliminaciju svih ideoloških protivnika, čak i potencijalnih, provodile su specijalne postrojbe OZNA-e i KNOJ-a, koje su bile izravno podređene Centralnom komitetu Komunističke partije. Katolička je Crkva u tom kontekstu označena kao glavni neprijatelj komunističkom totalitarizmu, pa je glavnina represivnog sustava bila usmjerena na njezine članove, što pokazuju i podaci o velikom broju ubijenih, osuđenih i zatvaranih svećenika. Vrhunac i simbol progonjenog katolištva jest zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac. Jednako je tako na udaru bila i djelatnost Katoličke Crkve, posebice vjeronauk u školskom programu, čiji je uvod u izbacivanje i zabranu bio prijedlog o prvom ili zadnjem satu već g. 1946.

 

Poziv hrvatskim i bosanskohercegovačkim državnim vlastima
Na završetku znanstvenog skupa usvojeni su zaključci koji su upućeni hrvatskoj javnosti:
Okupljeni na Međunarodnom skupu Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine, koji je održan u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012, nastojali smo sagledati tragove mučeništva naše nedavne prošlosti. S tim u vezi došli smo do određenih zaključaka.
Potrebno je da svaka biskupija imenuje povjerenika za hrvatski martirologij, koji će koordinirati rad u biskupiji i župama.
Kao polazište rada biskupijskih povjerenstava neka bude stvaranje popisa svih žrtava u svakoj katoličkoj obitelji. Na taj način će se, uz ostalo, u memoriju pojedinih obitelji ugradit i one osobe o kojima se dugo nije smjelo govoriti.
Potičemo Crkvu u hrvatskom narodu da nastavi i dovrši rad na pronalaženju mučenika među žrtvama i za njih pokrene kanonski postupak.
Predlažemo da svaka biskupija na svome području odredi dan mučenika i način proslave toga dana.
Potičemo župnike da nastoje oko prikupljanja svjedočanstava živućih svjedoka.
U svrhu djelotvornijeg praćenja ovih djelatnosti i njihova usmjeravanja, komisija će nastaviti razvijanje zajedničkog glasila i portala te uznastojati oko osnivanja ureda.
Komisija će u što skorije vrijeme objaviti zbornik radova s ovoga znanstvenog skupa i prema procjeni organizirati nove skupove.
Pozivamo državne vlasti u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini da što prije dovrše cjelovit popis žrtava iz Drugoga svjetskoga rata i poraća tako da se onemoguće manipulacije žrtvama.
Pozivamo državne vlasti u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini da odlučnije djeluju u osudi zločinačke komunističke ideologije te promiču demokraciju i slobodu svake osobe.
Komisija HBK-a i BKBiH-a za hrvatski martirologij

Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.

Nadbiskup Nikola Eterović (Foto: B. Čović / GK)
Izvor: Stipan Bunjevac / Glaskoncila

Akademija-Art