Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, potkraj lipnja ove godine iznosio 172,05 milijardi kuna
To je za 16,08 milijardi kuna više nego potkraj prošle godine, a više od polovice tog prirasta posljedica je preuzimanja kreditnih obveza brodogradilišta u javni dug, doznaje se u Ministarstvu financija.
Preuzete su i preknjižene obveze po jamstvima sektora brodogradnje u ukupnom iznosu od 9,2 milijarde kuna iz garantiranih u izravne obveze. To su ukupne garantirane obveze sektora brodogradnje koje će, predviđeno je, preuzeti država te nema daljnih obveza predviđenih za preuzimanje u budućnosti, odgovorili su iz Ministarstva financija na upit o podacima o javnom dugu potkraj lipnja koji su objavljeni u Mjesečnom statističkom prikazu.
Prema podacima iz te publikacije, udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je s 46,7 posto potkraj prošle godine na 50,5 posto BDP-a potkraj lipnja ove godine. Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći se dio javnog duga odnosi na dug središnje države koji je potkraj lipnja ove godine iznosio 162,1 milijardu kuna, što je za 16,06 milijardi kuna ili oko 11 posto više nego potkraj prošle godine.
