Panoramske fotografije
Danas pod "panoramom" najčešće pomislimo na prizor nekog atraktivnog krajolika, neke impresivne gradske vedute, kada nam se pred očima otvori pogled na prostor od kojeg zastaje dah, pa istog trenutka pomislimo da taj prizor treba zabilježiti fotoaparatom.
Fotografski snimak koji obuhvaća široki pogled na krajolik ili unutrašnjost nekog prostora i sl. zovemo "panoramska fotografija". To su mahom fotografije koje obuhvaćaju pogled s većim vidnim kutem nego što ga ima "normalni" objektiv, a on se kreće od 40 do 50 stupnjeva.
Panoramske fotografije obično su uske i dugačke.
"Panoramska fotografija" je u svojem kreativnom i tehničkom izričaju jedinstvena, ona omogućava da jednim pogledom oka dobijemo uvid u vedutu koju nismo mogli, zbog fizioloških ograničenja oka, sagledati jednim pogledom vlastitog oka.
U snimanju panoramskih fotografija ogledali su se brojni slavni i izvrsni fotografi. Spomenimo samo najznačajnije hrvatske ili svjetske fotografe koji su dolazili u naše krajeve snimati prekrasne vedute Hrvatske.
Braća Alinari, slavni fotografi iz Firenze, snimali su u 19. stoljeću vedute Dalmacije, Alois Beer, austrijski fotograf iz Klagenfurta, snimao je duž jadranske obale. Tvrtke Photoglobe iz Zuricha i Stengel & Markert iz Drezdena slale su ponajbolje (zasada nepoznate) fotografe da snimaju panorame širom Hrvatske.
Od naših fotografa, svaki grad ili područje imali su vrsne majstore koji su snimali panoramske fotografije. U Zagrebu to su Julius Hühn, A. Ivan Standl i Ludwig Schwoiser. U Osijeku snima Alios Berger, u Rijeci, Ilario Carposio i G. Petricich, u Zadru Tomaso Burato, u Splitu Petar Zink i Luciano Morpurgo, u Dubrovniku Franz Laforest i J. Tošović. Širom Hrvatske, najviše na Jadranskoj obali snima Ćiril Metod Iveković
Na izložbi u Opatiji možemo vidjeti 58 uvećanih presnimaka razglednica i fotografija Zagreba, Opatije, Dubrovnika, Rijeke, Zadra, Raba, Šibenika, Poreča, Pule, Hvara, Karlovca, Otočca,Varaždina, Koprivnice, Đakova, Osijeka i drugih, snimljenih u razdoblju od 1860. do 1930. godine.
Autori koncepcije izložbe su: Slavko Šterk i Miljenko Smokvina
Likovno oblikovanje izložbe potpisuje: Željko Kovačić
Koordinatorica gostovanja u Opatiji: Vesna Leiner
Izložba će se moći razgledati u Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“.
Nataša Babić
Akademija-Art
